ZAGREB, 2. travnja (Hina) - Najnovije dvanaesto izdanje Biblije, u nakladi Kršćanske sadašnjosti, pretisak je iz 1968., što su ga priredili naši najistaknutiji književnici, bibličari i prevoditelji - Jure Kaštelan, fra Bonaventura
Duda, Josip Tabak i Jerko Fučak sa suradnicima.
ZAGREB, 2. travnja (Hina) - Najnovije dvanaesto izdanje Biblije, u
nakladi Kršćanske sadašnjosti, pretisak je iz 1968., što su ga
priredili naši najistaknutiji književnici, bibličari i
prevoditelji - Jure Kaštelan, fra Bonaventura Duda, Josip Tabak i
Jerko Fučak sa suradnicima. #L#
U priređivanju tog prijevoda Biblije, nakon savjetovanja s
jezičnim i biblijskim stručnjacima, uređivačka ekipa uvrstila je
Mojsijevo petoknjižje u prijevodu Silvija Grubišića, Psalme, prema
prijevodu Filiberta Gassa te dijelove iz Staroga zavjeta u
prijevodu Antuna Sovića.
Za Pjesmu nad pjesmama preuzet je novi prijevod Nikole Miličevića,
koji je 1965. izdala Matica hrvatska, a za Novi zavjet redakcija je
odabrala, uz neke preinake, prijevode Ljudevita Rupčića, iz 1967.
Jezično-stilski dio posla obavili su hrvatski književnici služeći
se francuskim prijevodom Jeruzalemske Biblije. Prijevod su s
izvornikom usporedili i stručno ujednačili bibličari.
Podjela teksta, naslovi i podnaslovi uglavnom slijede francuski
prijevod Jeruzalemske Biblije. Kako navode priređivači, po uzoru
na suvremene svjetske prijevode Biblije, transkribirana su
starozavjetna biblijska imena ne na temelju latinske Vulgate, kako
je to bilo dosad, nego izravno iz herbrejskog izvornika.
Novu transkripciju, koja je korištena kroz svih dvanaest izdanja,
proveo je Jerko Fučak, nakon savjetovanja s biblijskim i jezičnim
stručnjacima. Biblija ima i dodatke, u kojima su priloženi kratki
uvodi u pojedine biblijske knjige i tumačenja važnijih ili nejasnih
mjesta.
Pri pojavi prvoga izdanja urednik Jure Kaštelan u uvodnoj riječi je
istaknuo da je Biblija najčitanija i najprevođenija knjiga koju je
dao stvaralački genij čovječanstva.
Za kršćane - katolike, pravoslavce i protestante ona je sveta,
inspirirana i kanonska knjiga. Biblija je istodobno zbirka
povijesnih isprava i književno djelo izvorne i neprolazne
umjetničke snage koje pripada zajedničkoj kulturi čovječanstva.
Po postanku i jeziku, po sadržaju i stilu, slikovitosti i
metaforici Biblija nije jedna knjiga, nego zbir knjiga koje su
nastajale u razdobljima od 13. stoljeća prije Krista, do drugoga
stoljeća poslije Krista, a naziv obuhvaća: Stari i Novi zavjet.
Za židove je, kako navodi Kaštelan, Stari zavjet religiozna knjiga,
koja je svojevrsna antologija hebrejske književnosti, žarišno
jezgro misli, estetike i morala. U biblijskim knjigama ujedinjuju
se različiti rodovi i stilovi, od epskoga i romanesknog, do
gnomskoga, dramskog i lirskog.
U kulturi slavenskih naroda Biblija ima posebno značenje.
Staroslavenska pismenost i počeci slavenskih književnosti temelje
se na biblijskim tekstovima.
Najstariji prijevodi biblijskih odlomaka na hrvatski jezik poznati
su u Hrvatskoj od 14. stoljeća, a u 16. stoljeću javlja se prvi
pokušaj da se Biblija prevede u cjelini. Prvi cjelovit prijevod
Biblije na hrvatski jezik štokavskoga izraza obavio je isusovac i
jezikoslovac, autor prve hrvatske gramatike, Bartol Kašić, između
1622. i 1636., ali je prvi put tiskana tek 2000. u izdanju njemačke
nakladničke kuće Ferdinad Schoenig iz Padeborna u nizu "Biblia
Slavica".
Hrvati su inače prvi potpuni tiskani prijevod Biblije dobili 1831.
iz pera slavonskog franjevca Petra Katančića.
Slavistička znanost istražuje i prati razvojni put biblijskih
prijevoda na slavenske jezike od Konstantina-Ćirila i Metoda do
naših dana, ističe se u uvodnoj riječi najnovijega prijevoda.
Od glavnih urednika Biblije vrsni bibličar i teolog fra Bonaventura
Duda izrazio je zadovoljstvo i ovim posljednjim izdanjem, rekavši
da je Biblija sa svojim bogatim sadržajem sam Isus Krist, čijim se
životom mi kršćani moramo stalno nadahnjivati.
(Hina) ta mc