FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZS: RAZLIČITI GENI U MUŠKARACA I ŽENA ODGOVORNI ZA DEPRESIJU

PITTSBURGH, 29. ožujka (Hina) - Znanstvenici sa sveučilišta Pittsburgh pronašli su dokaze da su različiti geni odgovorni za depresiju u muškaraca i žena, a to bi otkriće moglo imati značajni utjecaj na budući način liječenja pacijenata koji pate od tog poremećaja.
PITTSBURGH, 29. ožujka (Hina) - Znanstvenici sa sveučilišta Pittsburgh pronašli su dokaze da su različiti geni odgovorni za depresiju u muškaraca i žena, a to bi otkriće moglo imati značajni utjecaj na budući način liječenja pacijenata koji pate od tog poremećaja.#L# Ovo je bilo prvo istraživanje usmjereno na sustavno ispitivanje kromosoma u kojima su smješteni geni koji utječu na sklonost jakoj depresiji. "Sumnjali smo da je barem nekoliko različitih gena odgovorno za sklonost muškaraca i žena depresiji", kazao je autor istraživanja, profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu sveučilišta Pittsburgh, dr. George S. Zubenko. "Rezultati ovog istraživanja pokazali su da su geni specifični za određeni spol odgovorni za sklonost depresiji." Dr. Zubenko i njegovi kolege su tijekom istraživanja usporedili genetske markere 100 muškaraca i žena koji pate od kronične depresije s markerima 100 zdravih ljudi da bi otkrili koji su kromosomi povezani s tim poremećajem. Kronična depresija je jak oblik kliničke depresije, nasljedna je i utječe na zdravlje i dugovječnost pacijenta. Od 19 kromosoma koji su povezani s razvojem kronične depresije, 16 ih je značajno povezano s poremećajem ili u muškaraca ili u žena - ali ne i kod oba spola. Ti rezultati pokazuju, smatra dr. Zubenko, bitne razlike u molekularnim bazama kliničke depresije u muškaraca i žena, odnosno razlike ovisno o spolu koje određuju otpor stresnim situacijama. Ti genetski faktori mogli bi utjecati i na razlike u simptomima kliničke depresije kod muškaraca i žena, različite reakcije na liječenje, te razvoj dodatnih psihičkih poremećaja poput tjeskobe, alkoholizma i drugih ovisnosti. Dr. Zubenko smatra da bi ovo istraživanje moglo poslužiti kao važan korak u promjeni načina na koji liječnici dijagnosticiraju i liječe depresiju - bolest od koje pati gotovo 10% stanovništva. "Istraživanja poput ovog pomažu nam u boljem razumijevanju biologije kompliciranih poremećaja poput depresije, koja ne predstavlja bolest sa unitarističkim uzrokom", izjavio je dr. Zubenko. "Umjesto toga, klinička depresija je vjerojatno sličnija anemiji. Oba su poremećaja definirana nizom kliničkih svojstava koja su u različitih ljudi rezultat različitih uzroka, a liječenje ili prevencija obično su najuspješniji kad su usmjereni na specifične uzroke bolesti." Daljnji napredak u dijagnosticiranju i liječenju kliničke depresije kao rezultat ovog istraživanja najverojatnije će se odigrati na nekoliko razina, smatra dr. Zubenko. "Bit će važno da potvrdimo ove rezultate uporabom komplementarnih genetskih metoda, što bi trebalo biti popraćeno naporima da se identificiraju geni koji su odgovorni za sklonost depresiji. Identifikacija i karakterizacija tih gena pružit će nove mogućnosti za razvoj lijekova i prevenciju bolesti, kao i nove informacije o biologiji raspoloženja i njegovoj regulaciji." Dr. Zubenko je objasnio da ti postupci zahtjevaju vrijeme i resurse te da se rezultati istraživanja na kliničko liječenje neće moći primjeniti još desetak godina. Međutim, druge primjene mogle bi imati važne implikacije u skoroj budućnosti. "Određivanje genetskih markera u kromosomima koji su odgovorni za sklonost depresiji moglo bi utjecati na liječenje tog poremećaja. Naime, ljudi sa specifičnim genetskim markerima mogli bi bolje reagirati na određenu terapiju od drugih, a ta bi strategija kliničkim liječnicima mogla omogućiti da uporabom genetskih markera odrede koja bi terapija najviše odgovarala kojem pacijentu", zaključio je dr. Zubenko. (Hina) jsk il

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙