DEVIZNI DEPOZITI KRAJEM SIJEČNJA 75 MILIJARDI KUNA

DEVIZNI DEPOZITI KRAJEM SIJEČNJA 75 MILIJARDI KUNA Odljeva deviznih depozita u hrvatskim poslovnim bankama, snažno poraslih polaganjem na račune u bankama valuta zemalja eurozona radi zamjene u euro, na početku ove godine nije bilo, što više u siječnju je zabilježen i njihov lagani rast. No, koliko je povjerenje građana u banke "krhka biljka" pokazuje podatak da su nakon izbijanja afere u Riječkoj banci, u oko tjedan dana njeni klijenti podigli sa svojih računa ukupno oko 200 milijuna eura. Krajem siječnja devizni depoziti u poslovnim bankama iznosili su ukupno 74,9 milijardi kuna, što je 53 posto više nego u siječnju 2001. godine, podaci su iz najnovijeg Biltena Hrvatske narodne banke. Za usporedbu, devizni depoziti u 2000. porasli su 26,9 posto. Početkom godine nastavlja se i rast kunskih depozita koji su krajem prvog ovogodišnjeg mjeseca iznosili 11,4 milijarde kuna, što je za 35,1 posto više nego u siječnju 2001. Nakon snažnog rasta deviznih depozita krajem prošle godine (u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju devizni depoziti stanovništva povećani za gotovo dvije milijarde eura, od čega samo u prosincu za 1,3 milijardu eura) središnja je banka s pozornošću pratila mogući odljev depozita početkom ove godine. Siječanjski podaci pokazuju, navode iz HNB-a, da takvog odljeva nije bilo, već da devizni depoziti čak i lagano rastu - ako se isključi utjecaj tečaja - za 0,8 posto, što znači da tekuće odljeve premašuje rast štednje. Druga odrednica monetarnih kretanja tijekom prvog tromjesečja, napominju iz HNB-a, najave su snažnog kreditnog zamaha poslovnih banaka. Rast devizne osnovice i povećanje kamatnih troškova potiču banke na snažnije kreditiranje. Niske kamatne stope u zemljama u okružju, čiji je pad posljedica usporavanja gospodarskog rasta u eurozoni, usmjerava banke u Hrvatskoj prema sve većem plasmanu svojih izvora u domaću aktivu, gdje su kamatne stope ostale još uvijek veće, smatraju analitičari HNB-a. Siječanjski podaci o kreditima, kao i preliminarni podaci za veljaču potvrđuju kreditni rast. Plasmani banaka ostalim sektorima tijekom 2001. porasli su za 23 posto, a u siječnju ove godine nominalno su povećani 3,2 posto. Među plasmanima ostalim sektorima najveći je udio od oko 90 posto kredita, a u strukturi kredita kunski krediti čine 15 posto, krediti s valutnom klauzulom 72 posto i devizni krediti 13 posto. Krediti poduzećima iznosili su na kraju 2001. godine 38,3 milijardi kuna i činili su 56 posto kredita ostalim sektorima. Krediti stanovništvu iznosili su 30,1 milijardu kuna ili 44 posto.