SLO 27.III.-DELO-NE KRŠKO

SLOVENIJA DELO 27. III. 2002. Nuklearni preokreti "Međudržavni sporazum o Nuklearnoj elektrani Krško trebao bi se uskoro naći u parlamentima Slovenije i Hrvatske. Hoće li početi vrijediti do 1. srpnja ove godine, sada dakle ovisi samo još o zastupnicima. Struka na obje strane ne vidi razloga za nastavak pregovora. Čim bi iznova otvorili neko poglavlje, opet bi se vratili na početak. Problem NE Krško previše je zamršen i oko njega se vrti previše različitih interesa, da bi se ikada mogao postignuti neki dogovor kojim bi bili svi zadovoljni. Ako sporazum ne bude ratificiran u oba parlamenta, rješenje je međunarodna arbitraža ili novi pregovori o otkupu hrvatskoga udjela. Ishod arbitraže posve je nepredvidljiv, arbitri su vrlo skupi, a njihov se prijedlog može jednako odbiti kao i sadašnji sporazum. Pregovori o otkupu hrvatskoga udjela zacijelo bi bili vrlo dugotrajni. U Sloveniji bi se opet ubrzo našao netko tko bi ustanovio da je račun za hrvatski udio u NE Krško previsok, hrvatski pregovarači slušali bi prigovore da su isposlovali premalo. Hrvati naime već cijelo vrijeme (doduše posve neslužbeno) nude bitno višu cijenu nego što bi Slovenija bila spremna platiti. No ipak, dok Hrvati odbijaju prijedlog za otkup (ali javno to ipak ne govore), o toj mogućnosti se ne mogu započeti pregovori. S Hrvatima će se o NE Krško trebati sporazumjeti. Činjenica je da su suulagali u izgradnju elektrane i da ju na temelju toga imaju i pravo iskorištavati, odnosno imaju pravo na odštetu. Po pojašnjenjima nekih protivnika sporazuma, to su pravo iskoristili poslije 30 godina, no pojašnjenje jamačno nije tako jednostavno, jer se ulog u poduzeće ne može jednostavno izbrisati. U osnivačke je akte upisano da će njezinu elektriku koristiti 30 godina samo zato što se tada predviđalo da će elektrana samo toliko vremena raditi. Budući da će raditi dulje, to se pravo na temelju uloga produžuje. Protivnici slovenskim pregovaračima predbacuju ponajprije što je u sporazumu premalo čvrsta obveza da će Hrvati iz Krškoga odvesti svoj dio nuklearnog otpada i sufinancirati razgradnju elektrane. Budući da Slovenija sama još nema ni lokaciju za odlaganje otpada, Hrvatima teško zamjera što svoj otpad neće odvesti, osobito što oni već imaju lokaciju za odlaganje otpada. Slovenija ni kod prikupljanja novca za razgradnju elektrane nije baš uzorna", zaključuje Darja Kocbek u rubrici Tema dana.