BIH-MONITOR-27. III. INTEGRALNI TEKST PETRITSCHEVE PODJELE BOSNE?

BiH MONITOR 27. III. 2002. Integralni tekst Sporazuma u ustavnim promjenama I. Zaštita vitalnog interesa Zaštita vitalnog interesa osigurana je preko Doma naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine i Vijeća naroda u Republici Srpskoj. Članak 1. Zakonodavstvo Zakonodavnu vlast u RS vršit će Narodna skupština RS i Vijeće naroda, a u Federaciji Zastupnički dom i Dom naroda. Zakon i drugi propisi RS koje izglasa NSRS a koji se tiču pitanja vitalnog nacionalnog interesa bilo kojega od konstitutivnih naroda stupaju na snagu tek nakon prihvaćanja u Vijeću naroda. Nespojivost funkcija: Ni jedan poslanik u NSRS, Zastupničkom domu Federacije BiH ili u općinskom vijeću ne može vršiti dužnost zastupnika u Vijeću naroda/Domu naroda. Članak 2. Najmanji broj zastupnika u NSRS /Zastupničkom domu Federacije Najmanje četiri člana jednog konstitutivnog naroda bit će zastupljeno u NSRS i Zastupničkom domu Federacije. Članak 3. Sastav Vijeća naroda i Doma naroda i izbor članova Sastav Vijeća naroda i Doma naroda bit će paritetan, tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj zastupnika. Najmanje je 8, a najviše 17 članova iz reda jednog konstitutivnog naroda. Ostali su zastupljeni u broju koji ne prelazi jednu polovicu predstavnika jednog konstitutivnog naroda u Vijeću naroda, odnosno Domu naroda. Ostali imaju pravo da ravnopravno sudjeluju u postupku većinskog glasovanja. RS (Vijeće naroda) Članovi Vijeća naroda bira odgovarajući klub zastupnika NSRS. U slučaju da broj članova jednog kluba zastupnika u Vijeću naroda bude veći od broja predstavnika u odgovarajućem klubu NSRS, dodatni broj zastupnika birat će klub koji će se formirati u tu svrhu iz reda vijećnika u skupštinama općina u RS. Nakon sljedećih općinskih izbora konačan način biranja članova u Vijeće naroda uređuju NSRS i Vijeće naroda Federacija (Dom naroda) Skupštine županija Članak 4. Definicija vitalnog interesa Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda utvrđeni su na sljedeći način: - ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu na odgovarajući način zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti; identitet jednog konstitutivnog naroda; ustavni amandmani; organizacija organa javne vlasti; jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka; obrazovanje; vjeroispovijest; jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe; teritorijalna organizacija; sustav javnog informiranja; i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa ako tako smatra 2/3 jednog od klubova zastupnika konstitutivnih naroda u Domu naroda. Članak 5. Parlamentarna procedura za zaštitu vitalnih interesa Zakoni ili drugi propisi ili akti koje izglasa NSRS dostavit će se razmatranje Vijeću naroda ako se odnose na vitalni interes utvrđen u Članku 4. Zakoni ili drugi propisi ili akti koji se podnesu Zastupničkom domu u Federaciji također se donose u Domu naroda Federacije. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i RS maksimalno imaju po 9 članova. Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Federacije i Republike Srpske osniva se kako bi odlučivalo o pitanjima vitalnog interesa u dolje opisanoj proceduri. Ovo Vijeće razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa. Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda ostalih. Suce bira Zastupnički dom i Dom naroda u Federaciji, a NSRS i Vijeće naroda u RS. a. Procedura za zakone u vezi s vitalnim interesom kako je definirano u listi iz Članka 4. Ako više od jednog predsjedavajućeg ili dopredsjedavajućeg Vijeća naroda/Doma naroda smatra da zakon spada u pitanje od vitalnog interesa utvrđenog u Članku 4, zakon će biti uvršten na dnevni red Vijeća naroda/Doma naroda kao pitanje od vitalnog interesa. Ako samo jedan predsjedavajući ili dopredsjedavajući tvrdi da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba može proglasiti da je riječ o pitanju s liste vitalnih interesa. U tom će slučaju će se slijediti procedura opisana u Članku 5.b u daljnjem tekstu. Predsjedavajući i dopredsjedavajući moraju donijeti odluku u roku od jednog tjedna. Ako većina svakog kluba koji ima zastupnike u Domu naroda /Vijeću naroda glasuje za takve zakone ili druge propise ili akte, smatrat će se da su oni prihvaćeni. Ako se u Domu naroda/Vijeću naroda postigne suglasnost o amandmanima, takav zakon, propis ili akt ponovo se podnosi Zastupničkom dom /NSRS na odobravanje. Ako suglasnost nije moguća u Domu naroda/Vijeću naroda, ili ako se na prijedlog amandmana ne dobije suglasnost, formirat će se zajedničko povjerenstvo od predstavnika Zastupničkog NSRS i Doma naroda/Vijeća naroda. Zajednička komisija sastavljena je na paritetnoj osnovi i odluke donosi konsenzusom. Zajednička komisija usuglašava tekst zakona. Ako se tekst zakona usuglasi, zakon se smatra prihvaćenim. Ako se ne postigne suglasnost, zakon neće biti prihvaćen i vraća se predlagaču na novi postupak. U tom slučaju predlagatelj ne može ponovo podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta. b. Procedure za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni interes ako je odlučeno dvotrećinskom većinom jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda/Vijeću naroda U slučaju da 2/3 jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda/Vijeću naroda odluči da se zakon, akt ili propis odnosi na vitalni interes, zakon će razmatrati Dom naroda/Vijeće naroda. Ako većina svakog kluba zastupljenog u Domu naroda/Vijeću naroda glasuje za taj zakon, drugi propis ili akt, on smatra prihvaćenim. Ako se Dom naroda/Vijeće naroda usuglasi o amandmanima, zakon, propis ili akt ponovno se dostavlja na odobrenje Zastupničkom domu /NSRS. Ako Zajednička komisija iz točke a. ne postigne suglasnost, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudom Federacije/Republike Srpske da donese konačnu odluku o tome donosili li se taj zakon na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda. Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu RS odlučuje o prihvatljivosti takvih slučajeva dvotrećinskom većinom u roku od jednog tjedna, a u roku od mjesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim. Ako Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj se zakon smatra neprihvaćenim, pa se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagatelj ne može ponovo dostaviti isti tekst zakona, propisa ili akta. U slučaju da Sud odluči da se predmetni zakon ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon prihvaćen, odnosno bit će prihvaćen prostom većinom. II. Distribucija ključnih političkih funkcija - Premijer/predsjednik Vlade i zamjenici premijera/potpredsjednika Vlade ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda. - Od niže navedenih funkcija, najviše 2 se mogu popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih. 1) Premijer/Predsjednik Vlade 2) Predsjedavajući Zastupničkog NSRS 3) Predsjedavajući Doma naroda/Vijeća naroda 4) Predsjednik Vrhovnog suda 5) Predsjednik Ustavnog suda 6) Javni tužitelji - Predsjednici entiteta Predsjednik ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Oni se biraju u skladu s ustavima entiteta. III. Minimalnu zastupljenost u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske Vladu bira Zastupnički dom/Narodna skupština RS. U prijelaznom razdoblju do potpune provedbe Aneksa 7, Vlada RS (premijer/predsjednik Vlade i 16 ministara) sastoji se od osam ministara iz reda srpskog, pet iz reda bošnjačkog i tri iz reda hrvatskog naroda. Jednog ministra iz reda Ostalih može imenovati premijer/predsjednik VLade iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Vlada ima i premijera/predsjednika Vlade, koji ima dva zamjenika iz različitih konstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministara; a Vlada Federacije BiH (premijer/predsjednik Vlade i 16 ministara) sastoji se od 8 ministara iz reda bošnjačkog, 5 iz reda hrvatskog i 3 iz reda srpskog naroda. Jednog ministra iz reda Ostalih može imenovati premijer/predsjednik Vlade iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Vlada ima i premijera/predsjednika Vlade koji ima dva zamjenika, iz različitih konstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministra. Nakon potpune provedbe Aneksa 7, najmanje 15 posto članova Vlade mora biti iz jednog konstitutivnog naroda. Najmanje 35 posto članova Vlade mora biti iz dva konstitutivna naroda. Jedan član Vlade mora biti iz reda ostalih. IV. Proporcionalna zastupljenost u svim javnim organima vlasti, uključujući i sudove konstitutivni narodi i grupa Ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj. Kao ustavno načelo, takva proporcionalna zastupljenost zasnivat će se na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7 u potpunosti ne provede, u skladu sa Zakonom o državnoj službi BiH. Ovo opće načelo precizirat će se entitetskim zakonima. Enitetski zakoni utvrdit će konkretne rokove i regulirat će gore spomenuto načelo u skladu s regionalnom etničkom strukturom entiteta i županija. 'Javne su institucije', kao što je to spomenuto u gornjem tekstu, ministarstva u Vladi Federacije, u Vladi Republike Srpske i vladama županija, općinski organi vlasti, županijski sudovi u Federaciji i okružni sudovi u Republici Srpskoj te općinski sudovi u Federaciji i Republici Srpskoj. V. Završne/prijelazne odredbe 1. Usuglašavanje načela u vezi s županijama Federacije Bosne i Hercegovine U roku od devet mjeseci od prihvaćanja amandmana na ustave entiteta, načela sadržana u dokumentu primjenjuju se na županije u Federaciji Bosne i Hercegovine. U županijama će se formirati organi za zaštitu vitalnog interesa, a jamčit će se minimalna zastupljenost u pogledu županijske vlade. 2. Dužnost Doma naroda i Ustavne komisije Republike Srpske Od dana prihvaćanja amandmana na ustave entiteta Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavna komisija Republike Srpske (koju je formirao visoki predstavnik) pridržavat će se načela sadržanih u ovom dokumentu. 3. Tumačenje ovog Sporazuma Visoki predstavnik konačni je autoritet u tumačenju ovog dokumenta sve dok ga parlamenti entiteta u potpunosti ne provedu.