FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IDUĆE SRIJEDE NASTAVAK RASPRAVE O IZMJENAMA ZAKONA O RADU

ZAGREB, 27. ožujka (Hina) - Vlada, sindikalci i poslodavci nastavit će raspravu o prijedlogu izmjena Zakona o radu (ZOR) na idućoj sjednici Gospodarsko - socijalnog vijeća zakazanoj za srijedu, 3. travnja.
ZAGREB, 27. ožujka (Hina) - Vlada, sindikalci i poslodavci nastavit će raspravu o prijedlogu izmjena Zakona o radu (ZOR) na idućoj sjednici Gospodarsko - socijalnog vijeća zakazanoj za srijedu, 3. travnja.#L# Dan prije, u utorak, sastat će se predsjednici pet hrvatskih sindikalnih središnjica kako bi usuglasili zajednički odgovor na predložene izmjene. Sindikati su se dosad protivili najavljenim izmjenama ZOR-a po kojima bi se smanjile otpremnine i skratili otkazni rokovi, zaprijetivši da će u slučaju drastičnog smanjivanja radničkih prava organizirati zajednički štrajk. S druge strane, Vlada i poslodavci smatraju da bi se time potakla fleksibilizacija tržišta rada i olakšalo novo zapošljavanje. Predsjednik irskog Nacionalnog centra za socijalno partnerstvo Peter Cassells, koji je prošloga tjedna posjetio Zagreb, izjavio je kako je "iznenađen visokom razinom otpremnina u Hrvatskoj, koje su veće nego u drugim europskim zemljama". U većini europskih zemalja duljina otkaznog roka i minimalna otpremnina zajamčeni su zakonima o radu i ovise o duljini radnog staža, godinama života ili profesiji, dok se otpremnine veće od minimalne utvrđuju kolektivnim ugovorima. U Njemačkoj, ovisno o stažu i starosti otpuštenih radnika, otkazni rok traje od jednog do sedam mjeseci, a otpremnine iznose od 12 do 18 mjesečnih plaća. U Belgiji je otkazni rok za upraviteljski kadar od šest do 27 mjeseci, a za radnike od 28 do 112 dana. Otkazni rok u Mađarskoj iznosi šest mjeseci, u Poljskoj od dva tjedna do tri mjeseca, a otpremnine se utvrđuju kolektivnim ugovorom ovisno o prosječnoj plaći i godinama staža. Slovenski ZOR omogućava radnicima da tijekom otkaznog roka, koji traje šest mjeseci, rade kod istog poslodavca i primaju plaću ili ostanu kod kuće i primaju naknadu. Ta im naknada može biti jednokratno isplaćena za pokretanje novog posla. Neke zemlje, poput Italije, Nizozemske i Finske, visinu otpremnina ne utvrđuju zakonom, nego ih u potpunosti prepuštaju pregovorima poslodavaca i sindikata. Po važećem hrvatskom ZOR-u, visina otpremnine ne smije biti manja od polovice prosječne mjesečne plaće isplaćene u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca. Dužina otkaznog roka određena je ovisno o trajanju radnog odnosa kod istog poslodavca - od dva tjedna za radni odnos kraći od godinu dana, do šest mjeseci za radni odnos od 20 godina. Vlada sada predlaže skraćenje otkaznih rokova za pola, dok bi se otpremnine umjesto u neto iznosima iskazivale u bruto iznosima plaća. Sindikalne procjene pokazuju da bi bruto otpremnine za većinu radnika značile pad u odnosu na dosadašnje otpremnine. Otkazni rok više bi se skratio radnicima s dužim radnim stažem, pa bi oni s 20 godina staža imali pravo na otkazni rok od tri mjeseca, na što po sadašnjem zakonu imaju pravo radnici s pet godina staža. Izmjenama radnog zakonodavstva olakšavaju se i uvjeti za otpuštanje radnika. Po važećem ZOR-u, poslodavac koji zapošljava do 10 radnika mogao je otpustiti radnike bez zakonskih prepreka, a sada bi se to pravo proširilo i na poslodavce koji zapošljavaju do 20 radnika. Predlaže se i produženje roka za rad na određeno vrijeme s tri na pet godina, što znači da bi poslodavac radniku koji je kod njega neprekidno zaposlen smio produživati ugovor na određeno vrijeme najviše pet godina. (Hina) bcav md

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙