ZAGREB, 27. ožujka (Hina) - Vlada, sindikalci i poslodavci nastavit će raspravu o prijedlogu izmjena Zakona o radu (ZOR) na idućoj sjednici Gospodarsko - socijalnog vijeća zakazanoj za srijedu, 3. travnja.
ZAGREB, 27. ožujka (Hina) - Vlada, sindikalci i poslodavci nastavit
će raspravu o prijedlogu izmjena Zakona o radu (ZOR) na idućoj
sjednici Gospodarsko - socijalnog vijeća zakazanoj za srijedu, 3.
travnja.#L#
Dan prije, u utorak, sastat će se predsjednici pet hrvatskih
sindikalnih središnjica kako bi usuglasili zajednički odgovor na
predložene izmjene.
Sindikati su se dosad protivili najavljenim izmjenama ZOR-a po
kojima bi se smanjile otpremnine i skratili otkazni rokovi,
zaprijetivši da će u slučaju drastičnog smanjivanja radničkih
prava organizirati zajednički štrajk.
S druge strane, Vlada i poslodavci smatraju da bi se time potakla
fleksibilizacija tržišta rada i olakšalo novo zapošljavanje.
Predsjednik irskog Nacionalnog centra za socijalno partnerstvo
Peter Cassells, koji je prošloga tjedna posjetio Zagreb, izjavio je
kako je "iznenađen visokom razinom otpremnina u Hrvatskoj, koje su
veće nego u drugim europskim zemljama".
U većini europskih zemalja duljina otkaznog roka i minimalna
otpremnina zajamčeni su zakonima o radu i ovise o duljini radnog
staža, godinama života ili profesiji, dok se otpremnine veće od
minimalne utvrđuju kolektivnim ugovorima.
U Njemačkoj, ovisno o stažu i starosti otpuštenih radnika, otkazni
rok traje od jednog do sedam mjeseci, a otpremnine iznose od 12 do 18
mjesečnih plaća.
U Belgiji je otkazni rok za upraviteljski kadar od šest do 27
mjeseci, a za radnike od 28 do 112 dana.
Otkazni rok u Mađarskoj iznosi šest mjeseci, u Poljskoj od dva
tjedna do tri mjeseca, a otpremnine se utvrđuju kolektivnim
ugovorom ovisno o prosječnoj plaći i godinama staža.
Slovenski ZOR omogućava radnicima da tijekom otkaznog roka, koji
traje šest mjeseci, rade kod istog poslodavca i primaju plaću ili
ostanu kod kuće i primaju naknadu. Ta im naknada može biti
jednokratno isplaćena za pokretanje novog posla.
Neke zemlje, poput Italije, Nizozemske i Finske, visinu otpremnina
ne utvrđuju zakonom, nego ih u potpunosti prepuštaju pregovorima
poslodavaca i sindikata.
Po važećem hrvatskom ZOR-u, visina otpremnine ne smije biti manja
od polovice prosječne mjesečne plaće isplaćene u tri mjeseca prije
prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod
poslodavca.
Dužina otkaznog roka određena je ovisno o trajanju radnog odnosa
kod istog poslodavca - od dva tjedna za radni odnos kraći od godinu
dana, do šest mjeseci za radni odnos od 20 godina.
Vlada sada predlaže skraćenje otkaznih rokova za pola, dok bi se
otpremnine umjesto u neto iznosima iskazivale u bruto iznosima
plaća. Sindikalne procjene pokazuju da bi bruto otpremnine za
većinu radnika značile pad u odnosu na dosadašnje otpremnine.
Otkazni rok više bi se skratio radnicima s dužim radnim stažem, pa
bi oni s 20 godina staža imali pravo na otkazni rok od tri mjeseca,
na što po sadašnjem zakonu imaju pravo radnici s pet godina staža.
Izmjenama radnog zakonodavstva olakšavaju se i uvjeti za
otpuštanje radnika. Po važećem ZOR-u, poslodavac koji zapošljava
do 10 radnika mogao je otpustiti radnike bez zakonskih prepreka, a
sada bi se to pravo proširilo i na poslodavce koji zapošljavaju do
20 radnika.
Predlaže se i produženje roka za rad na određeno vrijeme s tri na pet
godina, što znači da bi poslodavac radniku koji je kod njega
neprekidno zaposlen smio produživati ugovor na određeno vrijeme
najviše pet godina.
(Hina) bcav md