RGR 25. III. ZAPAD PROTUSLOVAN PREMA KOSOVU

RADIO GLAS RUSIJE - RGR 25. III. 2002. Ostrovidov. Proturječan stav Zapada prema kosovskom problemu. Tijekom čitave kosovske krize pristup Zapada tom problemu objašnjavao se ne toliko nastojanjem da pridonese njegovom mirnom rješenju, koliko težnjom da iskoristi krizu u interesu proširenja svog utjecaja u regiji i kao instrument političkog pritiska na Jugoslaviju. U tom području se i sada aktivno koristi politika dvostrukih standarda, gospodarskih i političkih sankcija, te drugi načini prisile s ciljem da se prihvate sporazumi koje nameću nepozvani savjetnici i mirotvorci. Izravna posljedica takvog smjera Zapada nakon NATO-va napada je proturječje između formalnog priznanja Kosova i Metohije kao sastavnog dijela SRJ i realne tolerancije prema akcijama albanskih separatista usmjerenim na odvajanje pokrajine od Jugoslavije i Srbije. Primjera toga ima više nego dovoljno. U rezoluciji Vijeća sigurnosti organizacije UN-a broj 1244 od 10. lipnja 1999. godine i u mnogim drugim međunarodnim dokumentima utvrđena je privrženost suverenitetu i teritorijalnom integritetu SRJ. Ali ne dopušta se nikakva djelatnost saveznih i srpskih organa na tom sastavnom dijelu njihove teritorije. Ni u jednom dokumentu nema jamčevine nastavka takve njihove djelatnosti. Nisu određene granice prijelaznog razdoblja u tijeku kojeg pokrajinom upravlja Privremena međunarodna administracija. Istodobno civilni i vojni mirotvorci pokazuju neshvatljivu toleranciju prema činjenici da su svi albanski čelnici u pokrajini u tijeku predizborne kampanje držali i sada drže svojim glavnim ciljem stjecanje nezavisnosti Kosova. Zakoni Srbije i SRJ u pokrajini u potpunosti se ignoriraju. Sada na Kosovu živi oko 2 milijuna Albanaca, dok je Srba ostalo oko 70 tiusuća. 250-300 tisuća predstavnika nealbanskog stanovništva moralo je napustiti svoje kuće. Istodobno je u pokrajinu došlo otprilike isto toliko osoba, pretežito iz Albanije. Na Kosovu se nastavljaju etnička čišćenja. Međunarodno vojno i civilno prisustvo nije osiguralo osobnu i imovinsku sigurnost i ravnopravnost svih građana. Međunarodne granice SRJ s Albanijom i Makedonijom na teritoriji Kosova slabo se kontroliraju. Istodobno mirotvorci stalno odlažu povratak u pokrajinu usuglašenog broja jugoslavenskih i srpskih vojnika i policajaca. Određeni bez sudjelovanja srpskih vlasti sustav lokalnih tijela vlasti i način održavanja izbora 17. studenog predodredili su činjenicu da srpsko stanovništvo nije dobilo realne mogućnosti da utječe na rješavanje za sebe životnih pitanja. Stvar je došla dotle da je novi šef međunarodne administracije na Kosovu Michael Steiner odbio molbu Srba da oformi za njih drugi ministarski položaj u pokrajinskoj vladi za izbjeglice koja je potrebna samo Srbima. Steiner se pozvao na to da su ta pitanja u njegovoj nadležnosti. Ali on odgovara za čitavu stanje u pokrajini. Prema toj logici nije potrebna ni sama pokrajinska vlada. Nameće se zaključak da ovakve nedosljednost i proturječja u pristupu Zapada kosovskom problemu umjesto normalizacije stanja mogu prouzročiti novu destabilizaciju. (RGR)