FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RFE 23. III. NEIZVJESNOST I S MIROVINSKIM FONDOVIMA?

US-HR-mirovine-Vlada-Bankarstvo-Rad RFE 23. III. NEIZVJESNOST I S MIROVINSKIM FONDOVIMA? RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE23. III. 2002.Mirovinska reforma: nitko ni za koga ne jamči. Prilog Milana Gavrovića. U poplavi vijesti, intervjua i komentara o slučaju Riječke banke, pojavilo se i vrlo zanimljivo priopćenje jednog mirovinskog fonda. S blagim prizvukom panike uprava jednog od obveznih mirovinskih fondova Plavog fonda, među čijim je osnivačima i Riječka banka, dovela je u pitanje vjerodostojnost čitave bučne i skupe reklamne kampanje kojom je u Hrvatskoj započela mirovinska reforma. Čim je kriza Riječke banke počela tresti hrvatsku financijsku i političku scenu, Plavi je fond uputio poruku javnosti, da su oni 'potpuno samostalan pravni subjekt' i da kriza Riječke banke s njima 'nema veze'. Reformom je za sve koji su mlađi od 40 godina ukinuto mirovinsko osiguranje zasnovano na generacijskoj solidarnosti. Istodobno, država ih je obvezala na mirovinsku štednju koju moraju povjeriti jednom od tzv. obveznih mirovinskih fondova. Banke su osnivači skoro svih takvih fondova koji se već mjesecima bore za naklonost budućih umirovljenika. U svojim reklamama fondovi naglašavaju sigurnost uloženog novca i budućih mirovina, a zvučna imena
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 23. III. 2002. Mirovinska reforma: nitko ni za koga ne jamči. Prilog Milana Gavrovića. U poplavi vijesti, intervjua i komentara o slučaju Riječke banke, pojavilo se i vrlo zanimljivo priopćenje jednog mirovinskog fonda. S blagim prizvukom panike uprava jednog od obveznih mirovinskih fondova Plavog fonda, među čijim je osnivačima i Riječka banka, dovela je u pitanje vjerodostojnost čitave bučne i skupe reklamne kampanje kojom je u Hrvatskoj započela mirovinska reforma. Čim je kriza Riječke banke počela tresti hrvatsku financijsku i političku scenu, Plavi je fond uputio poruku javnosti, da su oni 'potpuno samostalan pravni subjekt' i da kriza Riječke banke s njima 'nema veze'. Reformom je za sve koji su mlađi od 40 godina ukinuto mirovinsko osiguranje zasnovano na generacijskoj solidarnosti. Istodobno, država ih je obvezala na mirovinsku štednju koju moraju povjeriti jednom od tzv. obveznih mirovinskih fondova. Banke su osnivači skoro svih takvih fondova koji se već mjesecima bore za naklonost budućih umirovljenika. U svojim reklamama fondovi naglašavaju sigurnost uloženog novca i budućih mirovina, a zvučna imena njihovih osnivača, stranih banaka koje su pokupovale hrvatske banke, trebala bi biti glavni magnet za buduće umirovljenike. Sada je, međutim, Plavi fond priznao da je kralj gol. Nitko ni za koga ne jamči. Fond ne pogađa gubitak banke koja ga je osnovala, ali ni banka ne jamči za poslovanje i eventualne gubitke fonda. U poslovanju s dionicama i drugim vrijednosnim papirima u koje fondovi ulažu novac umirovljenika, sigurnosti nema i ne može je biti. Događaji s Riječkom bankom za to su dobar primjer. To je treća banka u zemlji, koja je dobro poslovala i isplaćivala visoke dividende, pa se činilo da je ulaganje u njene dionice dobar posao. Pa ipak, njihova je vrijednost posljednjih dana pala sa 270 na samo 90 kuna. Na tom, doduše, drastičnom primjeru pokazuje se da se u svijetu kapitala dobiva, ali i gubi. Dopisnik zagrebačkog Privrednog vjesnika iz Amerike Vlado Baum piše ovih dana kako je 30 najvećih američkih uzajamnih, to znači u prvom redu mirovinskih fondova, završilo poslovnu godinu s katastrofalnim rezultatom. Glasoviti američki ekonomist, John Keneth Galbraith, naziva vrijeme u kojem živimo Doba neizvjesnosti. Netko bi to trebao otvoreno reći upravo u trenutku kad u Hrvatskoj počinje mirovinska reforma. Možda neka udruga za zaštitu građana i potrošača, ali sasvim sigurno Vlada koja tu i takvu reformu provodi. (RFE)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙