POMOĆNICA MINISTRA RADA: NEMA MIROVINA BEZ UPLATE DOPRINOSA

piše: Mirna Puklin ZAGREB, 14. ožujka (Hina) - Pravo na mirovinu ubuduće se neće moći ostvarivati bez uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje, a pravo na mirovinsko osiguranje stjecat će se iz svih oblika rada, ističe pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi Ružica Terze komentirajući izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju.#L# Poslodavac je obvezan radniku isplatiti bruto plaću, u kojoj se nalazi i doprinos za mirovinsko osiguranje, tako da radnik ima pravo svim sredstvima prisiliti poslodavca da mu isplati bruto plaću, uključujući i prosvjede, rekla je Terze u razgovoru za Hinu. Ako bi se nakon odlaska radnika u mirovinu utvrdilo da poslodavac nije plaćao doprinose, osiguranik će ipak ostvariti pravo na mirovinu ako pokaže obračun plaća i uplaćenih doprinosa. Stoga Terze preporučuje radnicima da čuvaju odreske o uplati doprinosa. Osim toga, osiguranik može od Središnjeg registra osiguranika (Regos) tražiti informacije o uplaćenim doprinosima, a ako oni nisu uplaćeni Regos je obvezan izvijestiti Poreznu upravu koja mora provesti prisilnu naplatu, naglašava Terze. Nakon uvođenja R-S obrazaca plaće se ne mogu isplatiti ako nisu plaćeni i doprinosi. Izmjenama zakona predloženo je i smanjenje prijevremenih starosnih mirovina sa 0,3 na 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. To znači da bi godišnje smanjenje prijevremenih mirovina iznosilo 4,08 posto, a za pet godina ranijeg umirovljenja 20,40 posto. Smanjenje bi tako u prosjeku iznosilo 1,5 posto u odnosu na dosadašnje mirovine, a smanjenje izdataka za mirovine u 2002. godini oko milijun kuna. Po riječima pomoćnice ministra rada, restrikcije se uvode jer se prijevremene mirovine duže koriste od starosnih mirovina, a težnja je zakonodavca potaknuti osiguranike da što duže rade. U 2000. godini bilo je 29.892 korisnika prijevremenih mirovina, a već iduće godine taj je broj porastao na 31.185 korisnika. Zakonskim prijedlogom predviđa se i smanjenje najnižih mirovina za jedan do 16 posto, čime bi se u ovoj godini uštedjelo oko 10 milijuna kuna. Najniža mirovina, koja se temelji na solidarnosti, samo je tri posto niža od mirovine ostvarene na razini prosječne plaće, pa tako visoka najniža mirovina motivira poslodavce da prijavljuju svoje radnike na najnižu osnovicu za plaćanje doprinosa, ističe Terze. U 2000. godini bilo je 48.454 korisnika najnižih mirovina s prosječnom mirovinom od 902 kune, a u 2001. godini 62.191 s mirovinom od 972 kune. Najniža mirovina neće se mijenjati za korisnike koji imaju do 30 godina staža, već samo za one s preko 30 godina staža. Najniža mirovina smanjivat će se i korisnicima koji odlaze u prijevremenu mirovinu u postotku za koliko im je smanjena prijevremena mirovina. Restrikcija mirovina odnosit će se samo na buduće, a ne i na sadašnje umirovljenike. Zakonom će se ispraviti nepravde prema 36.216 nezaposlenih invalida rada čije će se invalidske mirovine povećati 20 posto, odnosno oko 200 kuna, te prema udovicama koje će ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu prije 50 godina života, naglašava Terze. Također će Hrvatska preuzeti isplatu mirovina za oko 170 bivših radnika savezne uprave bivše Jugoslavije. Terze naglašava da će se pravo na mirovinsko osiguranje stjecati od svih oblika rada. Zbog toga je proširena obveza plaćanja doprinosa na primanja ostvarena netipičnim oblicima rada, poput poslova na ugovor o djelu, autorskih honorara i naknada za članstvo u nadzornim odborima, upravnim vijećima i ostalo. Iako osobe koje ostvaruju prihode od netipičnih oblika rada neće imati isti opseg prava kao osobe u radnom odnosu, poboljšat će im se socijalna sigurnost, te ovisno o visini primanja određivati staž mirovinskog osiguranja i pravo na mirovinu. Predlaže se da se mjesečna primanja u iznosu prosječne bruto plaće, koja iznosi oko 5.000 kuna, preračunaju u jedan mjesec mirovinskog staža. Zaposlenima na netipičnim poslovima neće se priznavati prava od ozljeda na radu i profesionalne bolesti, a još je ostalo nedorečeno i pravo na naknadu za vrijeme bolovanja, kazala je Terze dodavši da studenti koji rade honorarne poslove neće izgubiti pravo na obiteljsku mirovinu. Po posljednjim podacima, od 411.000 nezaposlenih oko 100.000 ostvaruje primanja od netipičnih oblika rada, istaknula je Terze dodavši da prijavljeni porez na dohodak od tih oblika rada iznosi oko pet milijardi kuna. "Po prijedlogu Zakona o plaćanju obveznih doprinosa najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa za sve osiguranike utvrđivala bi se automatizmom tako da se pomnoži prosječna mjesečna bruto plaća i faktor 0,4. Ispod dobivenog iznosa ne bi se plaćali doprinosi", kazala je Terze. Određena je i najviša osnovica za plaćanje doprinosa koja iznosi šest prosječnih bruto plaća u državi, a eventualni višak će se vratiti poslodavcu, ali samo od doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja. Prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju bit će slijedeći tjedan upućen Vladi. (Hina) mp md