FR-DE-CZ-SK-integracije-Diplomacija-Vlada-Ratovi-Izbjeglice/prognanici FRANCUSKA-AFP OD 20.03.02. PROŠIRENJE EU-A I RANE IZ DRUGOG SVJETSKOG RATA FRANCUSKAAGENCE FRANCE PRESSE - AFPProširenje Europe otvara stare rane"Skoro proširenje
Europske unije (EU) na istok otvara rane koje je u srednjoj Europi ostavilo premještanje puka u poraženim zemljama u Drugom svjetskom ratu.U prilikama predizborne utrke, Česi, Nijemci, Mađari i Slovaci koje potiču Austrijanci, počeli su ove godine ponovno otvarati pitanja o preseljenju puka u srednjoj Europi i na Balkanu.Poljska, Republika Češka i Mađarska koje se pripremaju za ulazak u EU najranije 2004., nastoje spriječiti mogući povratak protjeranih Nijemaca koji bi otkupili svoje posjede nakon ulaska.Da bi poljodjelsko zemljište zaštitila od apetita izvana, Poljska traži dulji rok za zapad i istok zemlje koji su do 1945. bili dio Njemačke.Cilj izgradnje EU-a koja je započela 50-ih, bio je pomirba naroda, napose Njemačke i Francuske. No željezni zastor koji je izolirao srednju Europu onemogućio je širenje procesa u srcu Europe koju su opustošile Hitlerove ambicije.Krajnja austrijska desnica Joerga Haidera prva je otvorila stare rane pokrenuvši veliku lančanu reakciju.
FRANCUSKA
AGENCE FRANCE PRESSE - AFP
Proširenje Europe otvara stare rane
"Skoro proširenje Europske unije (EU) na istok otvara rane koje je u
srednjoj Europi ostavilo premještanje puka u poraženim zemljama u
Drugom svjetskom ratu.
U prilikama predizborne utrke, Česi, Nijemci, Mađari i Slovaci koje
potiču Austrijanci, počeli su ove godine ponovno otvarati pitanja o
preseljenju puka u srednjoj Europi i na Balkanu.
Poljska, Republika Češka i Mađarska koje se pripremaju za ulazak u
EU najranije 2004., nastoje spriječiti mogući povratak protjeranih
Nijemaca koji bi otkupili svoje posjede nakon ulaska.
Da bi poljodjelsko zemljište zaštitila od apetita izvana, Poljska
traži dulji rok za zapad i istok zemlje koji su do 1945. bili dio
Njemačke.
Cilj izgradnje EU-a koja je započela 50-ih, bio je pomirba naroda,
napose Njemačke i Francuske. No željezni zastor koji je izolirao
srednju Europu onemogućio je širenje procesa u srcu Europe koju su
opustošile Hitlerove ambicije.
Krajnja austrijska desnica Joerga Haidera prva je otvorila stare
rane pokrenuvši veliku lančanu reakciju.
Došavši na vlast 2000. u koaliciji s konzervativcima, poništenje
dekreta o protjerivanju njemačkog puka postavila je kao uvjet za
ulazak Slovenije i Republike Češke u EU.
Te su dvije zemlje doista naslijedile dekrete potpisane u doba rata
kojima se opravdava izvlaštenje i protjerivanje etničkih Nijemaca
iz Jugoslavije i Čehoslovačke.
Ne priklanjajući se Joergu Haideru, vlada u Beču ipak traži da se te
zemlje odreknu načela kolektivne krivnje 'Nijemaca' proglašujući
te dekrete ništetnima.
Premda se čini kako će se prijepor sa Slovenijom, gdje nije bilo
velikog protjerivanja, riješiti, puno je teže s Republikom Češkom,
odakle je koncem zadnjeg rata protjerano tri milijuna Nijemaca.
Prag ne dopušta da ga prevari Beč, povijesni gospodar u doba
Habsburškog carstva, napominjući da su ti 'sudetski Nijemci'
uglavnom naseljeni u Njemačkoj, s kojom su se Česi pomirili 1997.
Češki premijer Miloš Zeman izazvao je u siječnju buru ponovno
optuživši 'sudetske Nijemce' da su bili 'Hitlerova peta kolona'
koja je zauzela Češku 1939.
Time je g. Zeman izazvao srdžbu 'sudetskih Nijemaca' koji su
uglavnom izbjegli u Bavarsku i doveo u pitanje izjavu o njemačko-
češkoj pomirbi iz 1997.
Zbog odveć uzburkanih prilika njemački je kancelar Gerhard
Schroeder odgodio posjet Pragu predviđen za ožujak.
Mađarski premijer Viktor Orban koji u travnju cilja na novi mandat,
podsjetio je pak da je nakon poraza Mađarske, saveznice Njemačke,
iz Slovačke protjerano preko trideset tisuća etničkih Mađara i
zatražio poništenje dekreta o protjerivanju.
Tako je uzdrmao skupinu za regionalnu suradnju, takozvanu
Višehradsku, jer se Česi i Slovaci ne žele susresti s poljskim i
mađarskim partnerima na susretu na vrhu u Mađarskoj.
Poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski u srijedu je osudio
zahtjeve za poništenje dekreta. 'Treba zadržati status quo' u svezi
s nasljeđem rata, rekao je.
Europsko povjerenstvo misli da rješavanje tih povijesnih pitanja
nije važno za ulazak. Ono potiče zemlje kandidate da riješe pitanje
bilateralno.
No prošlo je vrijeme kada su ratni gubitnici šutke pristajali da
zaborave patnje kojima su bili izloženi nakon poraza, pa u
njemačkim glasilima raspra i dalje traje.
Zadnja knjiga Guentera Grassa ('Im Krebsgang') razbila je tabu oko
odiseje bjegunaca koji su napustili Crvenu armiju. Emisije
njemačke i austrijske televizije preispituju egzodus svih Nijemaca
koji su pobjegli iz zemalja u kojima su živjeli stoljećima", piše
Patrick Rahir.