FRA-LE MONDE 8.03.02. KALINJINGRAD-MOST PREMA EU

FRANCUSKA LE MONDE 8.III.2002. Moskva poziva da se od kalinjingradske enklave načini most prema proširenoj Europskoj uniji "Što će se dogoditi s enklavom Kalinjingrad nakon proširenja Europske unije? Dok je na pomolu integracija Poljske i Litve do 2004., još uvijek velik upitnik lebdi nad sudbinom tog područja s milijun stanovnika, bivšom prijestolnicom istočne Pruske koja pripada Rusiji otkako ju je 1945. pripojio Staljin, ali su je nakon raspada SSSR-a baltičke države odsjekle od metropole. Gotovo napušten od ruske središnje vlasti, Kalinjingrad, bivša predstraža sovjetske vojske na Baltiku, tonuo je u siromaštvo i svakojaku nedopuštenu trgovinu (krijumčarenje ljudi, cigareta i droge). Ruske se vlasti sada nadaju da će europska financijska pomoć i ulaganja omogućiti da se 'oblast' (upravno područje) izvuče iz tog teškog stanja. No također strahuje da bi njezino okruženje unutar proširene Europe moglo loše utjecati na njezine veze s ostatkom Rusije. Ta se zabrinutost opetovala u srijedu 6.III. na susretu ministara Vijeća zemalja na Baltičkom moru (organizacija koja okuplja jedanaest zemalja koje su nastale prije deset godina i kojom trenutno predsjeda Moskva). Taj je susret bio također prigoda za ruskog premijera Mihaila Kasjanova da se susretne s poljskim i litvanskim kolegom od kojih je zatražio da se pojednostavni postupak dobivanja vize za stanovnike Kalinjingrada. Granice Poljske i Litve s Kalinjingradom i Bjelorusijom bit će, nakon njihova ulaska, zajednička vanjska granica Unije. Kao što od njih traži Bruxelles, dvije zemlje kane u ljeto 2003. uvesti sustav viza koji će biti obvezan za Ruse, kako bi se pojačao nadzor. Za stanovnike enklave to će značiti pad prihoda, jer se mnogi, da bi se prehranili, bave graničnom maloprodajom, izvlačeći korist iz razlike cijena između enklave i njezinih susjeda s naprednijim gospodarstvom. Te će prilike biti jedna od tema na susretu na vrhu između EU-a i Rusije koji je predviđen za 28.V. u Moskvi. Kalinjingrad 'ne smije biti slijepa ulica u Europi, već most koji će povezivati naše zemlje', rekao je ruski premijer. No Rusija do sada nije bila kadra da omogući oporavak Kalinjingrada, gdje su brodogradilišta napuštena i gdje početak turizma na nekadašnjem njemačkom području nije donio očekivani spas. Moskva je, prema pisanju glasila, isplatila tek neznatni dio iznosa predviđenih u sklopu desetogodišnjeg 'programa za razvitak' (od milijardu rubalja za 2002. do danas je dobiveno 29 milijuna). Službeno se predviđa da će se tu izgraditi nova elektrocentrala i novi plinovod te da će se razviti 'središta za visoku tehnologiju'. Pitanje kopnenog i zračnog povezivanja Kalinjingrada s ostatkom Rusije, što Moskva traži, i dalje je osjetljiva točka u dijalogu s vlastima u Varšavi i u Vilniusu, koji odbacuju bilo kakav prijedlog o 'izvanteritorijalnim koridorima', kao što je u srijedu podsjetio poljski premijer Lezcek Miller. Sav željeznički tranzit i opskrba enklave energijom idu preko područja Litve. 'Moramo staviti naglasak na izgradnju prometne i energetske infrastrukture kako bismo ujedinili čitav baltički prostor', izjavio je g. Kasjanov koji je iskoristio prigodu i postavio pitanje 'konkurencije' litavske luke Klaipede ruskoj luci Kalinjingradu. Napokon, tema položaja ruskih manjina na baltičkom području nije u potpunosti riješena. Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov posjetio je u srijedu Litvu, što je prvi posjet nekog ruskog čelnika na toj razini nakon 1998., ali nije posjetio Latviju ni Estoniju, zemlje u kojima se još više prepire oko položaja rusofonog stanovništva", piše Natalie Nougayrede.