ALEXANDRIA, 20. ožujka (Hina/Reuters) - Svijet mora sačuvati biljnu raznolikost za buduće generacije ulaganjem u "banke gena" koje bi mogle biti uključene u rat protiv gladi i bolesti, objavili su genetičari.
ALEXANDRIA, 20. ožujka (Hina/Reuters) - Svijet mora sačuvati
biljnu raznolikost za buduće generacije ulaganjem u "banke gena"
koje bi mogle biti uključene u rat protiv gladi i bolesti, objavili
su genetičari. #L#
Razne vrste biljaka izumiru nevjerojatnom brzinom, a čak 8 posto
biljnih vrsta moglo bi izumrijeti u idućih 25 godina, jer su tijekom
proteklih 50 godina visokorodne vrste usjeva zamijenile tisuće
lokalnih vrsta u produktivnim područjima.
"U postojećim bankama gena krije se nevjerojatno bogatstvo", kazao
je Ismail Serageldin, biotehnolog i direktor novog znanstvenog
kompleksa u Alexandriji. "Moramo ga očuvati za buduće naraštaje."
Serageldin je također član globalnog konzervacijskog trusta -
tijela koje podupire Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO)
Ujedinjenih naroda - koji pokušava sačuvati međunarodne i
nacionalne kolekcije sjemena i ostalih genetskih resursa biljaka
poznate pod nazivom banke gena.
"Bez genetskih materijala biljaka gubimo jedan od najvećih alata za
borbu protiv siromaštva, gladi, bolesti i zagađenja okoliša",
kazao je Serageldin.
Prema podacima UN-a, oko 800 milijuna ljudi svakodnevno gladuje.
Znanstvenici manipuliraju usjevima i genima kako bi razvili
zdravije biljke i učinili ih otpornijima na sušu, sol, viruse i
insekte.
Međutim, takve grane znanosti izazivaju prosvjede potrošača i
grupa za zaštitu okoliša u Europi i drugdje, koji tvrde da je
potrebno više istraživanja zdravstvenih efekata koje bi mogli
izazvati genetski modificirani usjevi prije nego što se oni puste u
prodaju.
S druge su, pak, strane uzgajivači koji zahtijevaju produktivnije
usjeve. Prema podacima FAO-a, tijekom vremena više je od 10.000
vrsta biljaka bilo upotrebljavano za prehranu ljudi, ali je taj
broj sada sveden na samo 120 kultiviranih vrsta.
(Hina) jšk dgk