SABOR - DANAS - UTORAK - 19. OŽUJKA

ZAGREB, 19. ožujka (Hina) - Hrvatski sabor donio je danas zakone o privatizaciji INE i HEP-a, zakone iz vojnog paketa, strategije nacionalne sigurosti i obrane, raspravljao je o stand-by aranžmanu s MMF-om, te saslušao informaciju o krizi u Riječkoj banci. #L# Zakone o privatizaciji INE i HEP-a, koje se ubrajaju među najvrjednije domaće tvrtke, Sabor je donio uz protivljenje oporbe. Iz procesa privatizacije INA-e izdvojit će se trgovačka društva "Janaf" i "Plinacro", a o načinu i dinamici njihove privatizacije Sabor će odlučiti naknadno na prijedlog Vlade. Sedam posto dionica INA-e prenijet će se na branitelje i članove njihovih obitelji, do sedam posto dionica pod posebnim će se uvjetima prenijeti na sadašnje i bivše zaposlenike tvrtke. Najviše 25 posto - plus jedna dionica INA-e - prodat će se strateškom ulagatelju, najmanje 15 posto njih ići će u javnu prodaju, država će zadržati izravno vlasništvo do najmanje 25 posto - plus jednu dionicu - do ulaska Hrvatske u EU, a preostali dio dionica prodat će se strateškom ulagaču ili na tržištu. Vlada se obvezala sa strateškim ulagačem ugovoriti zaštitne odredbe, da društva INA grupe neće davati otkaze zaposlenicima u roku od tri godine od potpisivanja prodajnog ugovora. Prihvaćen je prijedlog HSP-a, da se provedba zakona o privatizaciji INA-e odgodi dok Vlada ne dostavi procjenu vrijednosti te tvrtke. Takav zaključak nije prihvaćen i za HEP, uz tumačenje da je tvrtka u restrukturiranju, pa se njena vrijednost još ne može procijeniti. Kod privatizacije HEP-a Vlada odustaje od izdvajanja pojedinih dijelova tog poduzeća od privatizacije. Uvedena je klauzula da se u prvoj fazi neće privatizirati više od 51 posto HEP-a. Hrvatska će zadržati vlasništvo od 51 posto dok ne uđe u EU, a privatizacija preostalog dijela uredit će se posebnim zakonima. Sedam posto dionica prenijet će se bez naknade hrvatskim braniteljima, sedam posto zaposlenicima i bvišim zaposlenicima, dok 15 posto dionica ide u javnu ponudu. Sabor je donio Strategiju nacionalne sigurnosti i Stragiju obrane te zakone iz vojnog paketa čime je stvoren zakonodavni okvir za reformu vojske čiji je cilj modernizirati i bolje opremiti Hrvatsku vojsku, ali i smanjiti njeno brojno stanje. U spomenutom paketu je i Zakon o obrani po kojemu je regulacija nadležnosti nad sustavom obrane bitno distribuirana u odnosu na sadašnja rješenja. To konkretno znači, da u cijelom sustavu Vlada ima veću ulogu nego je ima sada, te da se unutar samog sustava obrane u većoj mjeri uvažavaju stručne ingerencije Glavnog stožera. Sabor je donio i Zakon o službi u oružanim snagama RH koji predviđa depolitizaciju oružanih snaga, odnosno zabranu političkog djelovanje u objektima i postrojbama oružanih snaga, zabranu članstva u političkim strankama pripadnicima oružanih snaga te njihovo kandidiranje na izborima, bilo lokalnim ili državnim. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić izvijestio je Sabor da će u slučaju Riječke banke štetu podnijeti dioničari, a ne porezni obveznici te da nema rizika za štediše. Temeljem dogovora dioničara, kriza u banci je riješena, rekao je Linić. Za pokrivanje gubitaka banke, iz državnog proračuna nema izdataka, ali ni zarade, jer je država izgubila 30 milijuna dolara koliko je vrijedilo 25 posto dionica u njezinu vlasništvu, rekao je Linić. Šteta se za sada procjenjuje na 80 do 100 milijuna dolara. Izvješće o dogovoru najvećih dioničara Riječke banke - Vlade i Bayerische Landesbank (BLB) tražili su zastupnici IDS-a i HDZ-a. Zastupnici su večeras raspravljali i o aranžmanu Hrvatske i MMF-a. Suglasili su se da je suradnja s MMF-om nužna, ali da mora biti pod drugačijim uvjetima, da se eventualni novi stand-by aranžman s MMF- om, prije potpisivanja, mora raspraviti u Hrvatskom saboru. Potpredsjednik Linić odgovorio je da ne vidi razloga da se tako ne postupi kod mogućeg novog sporazuma, a suglasio se i s primjedbama da novi aranžman ne bi trebao biti tako detaljan kao sadašnji. Tekući stand-by aranžman s MMF-om pokazao je da je Hrvatska u stanju provesti teške reformske zahvate, rekao je Linić. Sadašnji aranžman s MMF-om Odbor direktora MMF-a odobrio je 19. ožujka prošle godine. O njegovoj provedbi Odbor ocjenu treba dati 29. ožujka, a aranžman prestaje vrijediti polovicom svibnja. Sabor je raspravljao i o konačnoj verziji zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. (Hina) bm ln