ZAGREB, 19. ožujka (Hina) - Državljani BiH, koji ovih dana stižu u Hrvatsku iz Drvara, odakle su deložirani temeljem Zakona o povratu imovine u BiH, nemaju pravo na izbjeglički status prema međunarodnom zakonu o izbjeglicama,
priopćila je u utorak hrvatska misija UN-a za izbjeglice u Zagrebu.
ZAGREB, 19. ožujka (Hina) - Državljani BiH, koji ovih dana stižu u
Hrvatsku iz Drvara, odakle su deložirani temeljem Zakona o povratu
imovine u BiH, nemaju pravo na izbjeglički status prema
međunarodnom zakonu o izbjeglicama, priopćila je u utorak hrvatska
misija UN-a za izbjeglice u Zagrebu. #L#
"Prema Ženevskoj konvenciji i međunarodnoj pravnoj regulativi o
izbjeglicama, ne smatramo da državljani BiH pristigli u Knin nakon
deložacija u Drvaru ulaze u kategoriju izbjeglica", kazao je u
utorak za HINA-u glasnogovornik Visokog povjereništva UN-a za
izbjeglice (UNHCR) Andrej Mahečić.
Unatoč tomu, UNHCR kao humanitarna agencija, pružio je
deložiranima ograničenu trenutačnu pomoć (opremu, pokrivače,
higijenski materijal) u suradnji sa svojim partnerom, hrvatskim
Crvenim križem, piše u priopćenju.
Dvadesetak obitelji pristiglih do nedjelje u Hrvatsku smjestilo se
u nekadašnji vojni objekt Golubić kod Knina. Kuće u kojima su
privremeno živjele, temeljem važećih zakona u BiH, potražuju
njihovi zakoniti, prijeratni vlasnici.
Hrvatska misija UNHCR-a, u priopćenju medijima piše da podupire
vladavinu prava kao temeljnog načela za rješavanje problema svih
izbjeglih i raseljenih a podupire i Program provedbe zakona o
povratu imovine u BiH. UNHCR podupire i napore hrvatske vlade da u
suradnji s nadležnim ministarstvima u BiH i međunarodnom
zajednicom pronađe prihvatljiva rješenja za deložirane.
Prema procjenama bosanskohercegovačke misije UNHCR-a u Drvaru živi
oko 850 obitelji u kućama i stanovima koji trebaju biti vraćeni
prijeratnim vlasnicima. Sarajevski UNHCR je u ponedjeljak objavio
da u deložacijama nema ništa sporno jer se one provode prema zakonu,
a riječ je o obiteljima kojima je prije deložacije na raspolaganje
stavljena njihova prijeratna imovina, uglavnom u Posavini i
središnjoj Bosni. One stoga nemaju pravo na alternativni smještaj,
tvrdi sarajevski UNHCR.
Na alternativni smještaj nemaju pravo ni osobe s plaćom od 600
konvertibilnih maraka, a takve je zarade ostvarivao veliki broj
deložiranih Hrvata, zaposlenih u drvnoj industriji "Fininvest".
Zagrebački UNHCR upozorava na složenost situacije nastale u
području Knina koji je i sam u teškoj gospodarskoj situaciji.
Dolazak novih obitelji ne bi smio negativno utjecati na aktualni
proces povratka imovine i proces obnove u Hrvatskoj.
Zabrinutost deložacijama izrazila je hrvatska vlada te misija
Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) u Hrvatskoj. U
utorak su u Knin otputovali ministar vanjskih poslova RH Tonino
Picula, pomoćnik ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo
Lovre Pejković, te predstavnici OESS-a i UNHCR-a u Hrvatskoj.
(Hina) rt sd