SARAJEVO, 18. ožujka (Hina) - Proces deložacija u Drvaru odvija se sukladno zakonima koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i stanje u toj općini nije ništa drugačije nego u brojnim drugim dijelovima te zemlje, ocjena je misije
Visokog povjereništva UN za izbjeglice (UNHCR) u Sarajevu.
SARAJEVO, 18. ožujka (Hina) - Proces deložacija u Drvaru odvija se
sukladno zakonima koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i stanje u
toj općini nije ništa drugačije nego u brojnim drugim dijelovima te
zemlje, ocjena je misije Visokog povjereništva UN za izbjeglice
(UNHCR) u Sarajevu.#L#
Pojašnjavajući za Hinu probleme nastale u svezi s deložacijama
hrvatskih prognanika iz kuća u Drvaru koje su vraćene njihovim
prijeratnim vlasnicima srpske nacionalnosti, glasnogovornica
UNHRC-a u BiH Aida Feraget potvrdila je kako je 14 obitelji što su iz
Drvara nedavno pristigle u Knin zaista dobilo naloge za deložaciju
no u tom postupku lokanih vlasti nema ničega spornog.
"Jedina specifičnost Drvara je ta što su Srbi tamo prije rata činili
99 posto stanovništva", kazala je Feraget dodajući kako se od
početka siječnja 2001. godine do danas u tu općinu vratilo 685 osoba
srpske nacionalnosti.
U slučaju deložacija hrvatskih obitelji u UNHCR-u procjenjuju kako
lokalne vlasti samo rade posao na koji ih obvezuje zakon. "Riječ je
o obiteljima koje su proglašene dvostrukim korisnicima jer im je
prije deložacije stavljena na raspolaganje njihova prijeratna
imovina, uglavnom u Posavini i središnjoj Bosni", kazala je
Feraget. Sukladno imovinskim zakonima u BiH, oni su bili obvezni
napusiti tuđe kuće a ukoliko su željeli ostati u Drvaru to su mogli
učiniti pod uvjetom da si sami osiguraju smještaj.
Prema postojećim zakonima, pravo na zamjenski sještaj u slučaju
deložacija imaju oni proganici i izbjeglice kojima je imovina
uništena tijekom rata i nemaju primanja kojima bi mogli iznajmiti
kuću ili stan.
Vrlo stroga ograničenja u tom pogledu uvedena su u prosincu 2001.
godine kada je Visoki predstavnik propisao uvjete dodjele
alternativnog smještaja kako bi se izbjegle brojne ranije opažene
manipulacije.
Značaj broj Hrvata koji su se nakon rata naselili u Drvaru radi u
pogonima drvne industrije "Fininvest" na tom području gdje je,
prema podacima UNHCR-a, prosječna plaća oko 600 konvertibilnih
maraka (KM). Takve plaće svrstavaju ih u kategoriju osoba kojima
država nije dužna osiguravati alternativni smještaj.
U misiji UNHCR-a za BiH procjenjuju kako su pretjerane najave o
tisućama hrvatskih obitelji koje se iz Drvara spremaju prijeći u
Hrvatsku, prije svega u Knin. Procjenjuje se kako u Drvaru
trenutačno živi 850 obitelji u kućama i stanovima za koje su njihovi
zakoniti vlasnici zatražili povrat.
(Hina) rm sb