IT-ES-integracije, skupovi-Politika-Gospodarstvo/poslovanje/financije IT-17.III. LA STAMPA- SKUP U BARCELONI ITALIJALA STAMPA17. III. 2002.Naprijed polako"Barcelonska hladni pladanj poslužen je i pojeden, no svi su još gladni. Skup je
bio prva etapa procesa pokrenutog u Lisabonu prije dvije godine s neodređenim i ambicioznim ciljem, dakle retoričkim, da se od Europe napravi najkonkurentnije gospodarsko područje svijeta do 2010.. Neodređenog, jer kada su ciljevi tako daleki onda nitko ne snosi odgovornost, ambicioznog jer distanca u odnosu na SAD nastavlja rasti, trideset godina prosječni europski dohodak nije padao ispod dvije trećine američkog.Hoće li Barcelona nešto promijeniti? Malo. Brod ide pravim pravcem, ali polako. Tko ponovno otkriva nacionalne suverenitete na račun Europe, pomiješat će retoriku skupa sa slabostima Europe. Na tom miniranom polju dobro se kretati pod svjetlom razuma: plan reformi iz Lisabona nema 'eurocentrično' obilježje velikih europskih projekata poput jedinstvenog tržišta ili eura, odnosno ne ovisi od složenih zakonskih okvira koje donosi Bruxelles. Naprotiv, temelji se na otvorenoj i dragovoljnoj metodi u kojoj se države prilagođavaju ciljevima putem recipročnih pritisaka i zajedničkih
ITALIJA
LA STAMPA
17. III. 2002.
Naprijed polako
"Barcelonska hladni pladanj poslužen je i pojeden, no svi su još
gladni. Skup je bio prva etapa procesa pokrenutog u Lisabonu prije
dvije godine s neodređenim i ambicioznim ciljem, dakle retoričkim,
da se od Europe napravi najkonkurentnije gospodarsko područje
svijeta do 2010.. Neodređenog, jer kada su ciljevi tako daleki onda
nitko ne snosi odgovornost, ambicioznog jer distanca u odnosu na
SAD nastavlja rasti, trideset godina prosječni europski dohodak
nije padao ispod dvije trećine američkog.
Hoće li Barcelona nešto promijeniti? Malo. Brod ide pravim pravcem,
ali polako. Tko ponovno otkriva nacionalne suverenitete na račun
Europe, pomiješat će retoriku skupa sa slabostima Europe. Na tom
miniranom polju dobro se kretati pod svjetlom razuma: plan reformi
iz Lisabona nema 'eurocentrično' obilježje velikih europskih
projekata poput jedinstvenog tržišta ili eura, odnosno ne ovisi od
složenih zakonskih okvira koje donosi Bruxelles. Naprotiv, temelji
se na otvorenoj i dragovoljnoj metodi u kojoj se države
prilagođavaju ciljevima putem recipročnih pritisaka i zajedničkih
parametara. (...)
I Barcelona je imala svoje neugode, onaj najvažniji, u vezi
energije, pokazao je brojke jednog procesa koji ljuti: 'obveze'
vlada često nemaju nadnevke i mjerila, te tako nisu vjerodostojni
pokretači razvoja. Metoda nacionalnih volja funkcionira loše i
propast će sa širenjem EU-a,(...)" piše Carlo Bastasin.