HANS-GEORG GADAMER - NAJUTJECAJNI MISLILAC DRUGE POLOVICE 20. STOLJEĆA

piše: Vladimir Lulić ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Hans-Georg Gadamer najznačajniji je i najutjecajniji među svjetskim misliocima druge polovine dvadesetog stoljeća, ocjenjuje tumač njegova djela Damir Barbarić, u povodu smrti njemačkog filozofa.#L# Gadamer je umro u 102. godini života u Heidelbergu, objavile su gradske vlasti u četvrtak, ali nisu bile u mogućnosti dati pojedinosti o vremenu i mjestu njegove smrti. "U filozofiji nije primjereno naglašeno slaviti bilo čiju individualnu veličinu i značenje, ali se bez krzmanja može potvrditi široko prihvaćeni nazor koji je u njemu prepoznavao najznačajnijeg i najutjecajnijeg među svjetskim misliocima druge polovine dvadesetoga stoljeća", rekao je za Hinu Barbarić, inače znanstveni savjetnik u Institutu za filozofiju u Zagrebu. Gadamer je za svoga dugog života neposredno upoznao sve najvažnije suvremene filozofske pravce: novokantovstvo, fenomenologiju, fundamentalnu ontologiju, egzistencijalizam, strukturalizam. Jedva da ima značajnijeg mislioca s kojim se nije osobno sreo i upoznao, raspravljao s njime, surađivao. No Martin Heidegger je njegov jedini pravi učitelj. Gadamerovo životno djelo "Istina i metoda" - zacijelo jedna od najvažnijih filozofskih knjiga dvadesetog stoljeća - izraslo je upravo iz ustrajnih pokušaja prisvajanja i prosljeđivanja Heideggerove rane hermeneutike faktičnosti. Ostaje, međutim, upitnim u kojoj je mjeri jednako vjerno pratio učitelja i na putovima njegove kasne misli, upozorava Barbarić. Filozofijskom hermeneutikom, kako se obilježava njegova cjelokupna misao, Gadamer je nastojao odlučno zacrtati bitnu među i granicu apsolutne znanstvene metode, koja vlada i upravlja današnjim totalno uspostavljenim planetarnim društvom. Barbarić podsjeća da Gadamer nije razvio jedinstveni, cjelovito raščlanjeni filozofijski nauk, već da je ponajprije bio majstor žive riječi i razgovora, dok mu je strogo pojmovlje bilo nešto manje blisko. Po njemu, Gadamerova duhovna i misaona snaga ležala je prije svega u neusporedivom daru uživljavanja, razumijevanja i tumačenja bitnih znakova i izričaja duha - u iznimnom i zadivljujućem umijeću interpretacije. "Suptilnost i dubina njegovih tumačenja Hoelderlina, Rilkea, Colana teško će biti nadmašeni", smatra Barbarić. Posljednjih je godina Gadamer uporno pokušavao mišlju prodrijeti u vječnu zagonetku kulta i rituala, kao najizvornijih likova prvotnog obitavanja ljudi na zemlji. Prema vlastitom priznanju, pri tim mu je istraživanjima fenomen religije u svoj svojoj punini ponovno postojao sve bliži i pitanja dostojniji. "Možda je to bio njegov mudar i primjeren način da dostojno zaokruži i koncu privede dugi, duhovno produktivni život, te ujedno sačuva svježu mislilačku otvorenost za tajnu u koju se upravo zaputio. Damir Barbarić priredio je hrvatski prijevod Gadamerove knjige "Nasljeđe Europe" (MH, 1997.), te zbornik "Gadamer i filozofijska hermeneutika (MH, 2001.). Autor je i priloga u zborniku Hermeneutische Wege (Tuebingen 2000) u čast 100. filozofova rođendana, a priređuje i prevodi izbor Gadamerovih spisa o filozofiji umjetnosti. (Hina) vl vl