ZAGREB, 13. ožujka (Hina) - Časopis "Croatica - Prinosi proučavanju hrvatske književnosti" Hrvatskoga filološkog društva u tri desetljeća izlaženja pokazao se vrijedan pažnje i posebne skrbi što je dokazao i 50. put, ustvrdio je
akademik Mirko Tomasović na današnjoj promociji jubilarnoga 50. broja toga časopisa u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu.
ZAGREB, 13. ožujka (Hina) - Časopis "Croatica - Prinosi proučavanju
hrvatske književnosti" Hrvatskoga filološkog društva u tri
desetljeća izlaženja pokazao se vrijedan pažnje i posebne skrbi što
je dokazao i 50. put, ustvrdio je akademik Mirko Tomasović na
današnjoj promociji jubilarnoga 50. broja toga časopisa u Društvu
hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu. #L#
Tomasović smatra da će taj časopis s nedvojbenim međunarodnim
ugledom i visokom znanstvenom razinom objavljenih priloga
nastaviti promicati kroatistiku kao slavističku poddisciplinu ako
je suditi po njegovome jubilarnom broju i ako ne izgubi novčanu
potporu za objavljivanje.
U tridesetogodišnjemu razdoblju dinamičnoga puta kojim je prošla
"Croatica" je objavila nebrojene rasprave o književnosti, rekao je
potpredsjednik DHK Anđelko Novaković. O 30. obljetnici izlaženja
"Croatice" prvi glavni urednik toga časopisa akademik Ivo Frangeš
darovao je DHK-u prvi broj toga časopisa, istaknuo je Novaković,
dodavši da mu je akademik Frangeš pri tomu otkrio i nešto što do sada
nije znao - a to je da je "Croatica" nastala u Društvu hrvatskih
književnika.
Predsjednik Hrvatskoga filološkog društva Ivo Škarić podsjetio je
pak da je do sada tiskano oko pet tisuća stranica "Croatice" na
kojima su brojni radovi 230 pisaca. Ali, istaknuo je Škarić, osim
"Croatice" Hrvatsko filološko društvo ima i druge časopise koje bi
trebalo više čitati i popularizirati u javnosti. A jedna od
posebnosti "Croatice" kojoj su, rekao je Škarić, tijekom trideset
godina glavni urednici bili "tri slavna hrvatska muža" - Ivo
Frangeš, Josip Bratulić i Ante Stamać, jest i ta da joj je u "boljim
vremenima" bilo teže no u onim teškim razdobljima.
Glavni i odgovorni urednik "Croatice" Ante Stamać upozorava pak da
su časopisi projekti i budućnosna slika svake kulture te podsjeća
da osim "Croatice" osnovane u, kako je rekao, "pramaljeće
Hrvatskoga proljeća", Hrvatsko filološko društvo ima još sedam
"živih" časopisa.
Rekavši da "Croatica" ima svoju vanjsku i unutrašnju povijest,
Stamać je istaknuo da se unutrašnja povijest toga časopisa temelji
na epistemiološkoj činjenici da je proučavanje književnosti
nemoguće bez proučavanja jezika. S tim u vezi ustvrdio je da se "od
osnutka hrvatske države Ministarstvo znanosti i tehnologije
doživljava u američkome smislu što filologiju stavlja na dno
interesa hrvatske države".
Zadnji objavljeni broj koji sadrži 49. i 50 svezak "Croatice"
donosi tako, rekao je Stamać, prilog Mirka Tomasovića o velikim
obljetnicama Marka Marulića i njegove "Judite", tekst Matea Žagara
o punktuaciji u najstarijim hrvatskoglagoljskim tekstovima te
prilog Gorana Krnića o teorijskim osnovama humanizma u djelima
dalmatinskih humanista. Tu su i tekstovi Srećka Lipovčana o
proznome djelu mladoga Ujevića, Helene Peričić o Ljubomiru
Markoviću, zanemarenomu katoličkom kritičaru i, kako je istaknuo
Stamać, prvome hrvatskom anglistu. Osim toga najnovija dvosveščana
"Croatica" donosi i priloge Avgustine Guleske Hajdić o Racinovoj
poeziji i makedonskoj narodnoj pjesmi, recepciju književnoga opusa
Jure Kaštelana "iz pera" Marka Babića, prijevod govora istaknutoga
njemačkog slavista Manfreda Jaehnichena prigodom predstavljanja
antologije hrvatskoga pjesništva 20. st. te bibliografiju časopisa
"Croatica" od I. do XXX. godišta koju je sastavila Nedjeljka Paro.
(Hina) ip az