RV 11. III. U POVODU SMRTI HRVATSKOGA DUHOVNOG PASTIRA KARDINALA KUHARIĆA

RADIO VATIKAN - RV 11. III. 2002. Okrijepljen svetim sakramentima u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu 11. ožujka u 4.20 sati u 83. godini života preminuo je uzoriti gospodin kardinal Franjo Kuharić, umirovljeni nadbiskup zagrebački. Papa Ivan Pavao II. uputio je brzojav sućuti zagrebačkom nadbiskupu i metropolitu Josipu Bozaniću u povodu smrti umirovljenog zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića. 'Primivši vijest o preminuću kardinala Franje Kuharića očitujem Vama, pomoćnim biskupima i kleru te redovnicima, redovnicama i svim ostalim vjernicima drage Crkve zagrebačke svoje prisno dioništvo u boli zbog odlaska toga cijenjenog i velezaslužnog pastira, koji je znao velikodušno, mudro i vjerno biti u službi narodu Božjemu povjerenu njegovoj dušobrižničkoj skrbi. On se je - kako u vrijeme komunističke vladavine tako i u nedavnome mučnom razdoblju nacionalne povijesti ? svim svojim silama zalagao za obranu slobode i dostojanstva hrvatskoga naroda, spojivši blagost ljubavi i postojanu odlučnost pastira koji je odgovoran za stado. Kao čovjek posve predan Evanđelju, on je dosljedno svjedočio za Krista i vjernicima je u vrijeme teških iskušenja kojima su bili izloženi hrvatski krajevi neumorno ulijevao pouzdanje i hrabrost. Smjerno moleći Krista, Dobroga Pastira, da primi svojega revnog slugu i dade mu vječnu nagradu, od srca udjeljujem apostolski blagoslov Vama i cijeloj Zagrebačkoj nadbiskupiji', kaže se u brzojavu sućuti pape Ivana Pavla II. u povodu smrti kardinala Franje Kuharića. Kardinal Franjo Kuharić rođen je 15. travnja 1919. u Pribiću kraj Krašića. Sjemenište i klasičnu gimnaziju završio je na Šalati u Zagrebu. Studij teologije završio je na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Za svećenika je bio zaređen 15. srpnja 1945. u Zagrebu. Tijekom 1945. godine bio je kapelan u župi Radoboj kraj Krapine, a od 1946. do 1957. godine upravljao je župama Rakov Potok, Sv. Martin pod Okićem, a neko vrijeme i župom Sv. Marija Okićka. Od godine 1957. do 1964. bio je župnik u Samoboru gdje ga je 15. veljače 1964. godine zateklo imenovanje pape Pavla VI. na službu pomoćnog biskupa zagrebačkom nadbiskupu dr. Franji Šeperu. Za biskupa je zaređen 3. svibnja iste godine u Zagrebu te je odmah imenovan odgovornim urednikom katoličkog dvotjednika Glasa Koncila. Godine 1969. imenovan je Apostolskim administratorom Zagrebačke nadbiskupije, a 16. lipnja 1970. godine zagrebačkim nadbiskupom. Iste godine u mjesecu rujnu izabran je za predsjednika Biskupske konferencije Jugoslavije s mandatom na pet godina te je na tu službu bio biran još tri puta uzastopce. Otkako je 15. svibnja 1993. Sveta Stolica osnovala Hrvatsku biskupsku konferenciju bio je njezin prvi predsjednik (izabran 8. lipnja 1993.) i tu je službu obavljao sve do odlaska u mirovinu. Na konzistoriju 2. veljače 1983. godine papa Ivan Pavao II. promaknuo ga je u Kardinalski zbor te je bio član Kongregacije za kler, Kongregacije za bogoštovlje, te Rimske komisije Sv. Ćirila i Metoda. Umirovljen je 5. srpnja 1997. a službu zagrebačkog nadbiskupa svom je nasljedniku mons. Josipu Bozaniću predao 4. listopada 1997. godine. Preživio je u veljači 1947. u Rakovom Potoku te 1948. u Jakovlju pokušaje atentata, a bio je kao župnik pozvan i na saslušanje Udbe. Kao biskup bio je sudionik II. vatikanskog koncila. Kao pastir najveće hrvatske nadbiskupije bio je neumorni i rado slušani propovjednik te su neke njegove propovijedi objavljene u knjizi Hodajmo u istini i Hodajmo u istini II. te pisac korizmeno-uskrsnih poslanica koje su sabrane u knjigu Korizmeno-uskrsne poslanice kardinala Franje Kuharića. Posebno mu je na srcu bila istina o blaženom kardinalu Alojziju Stepincu te ju je hrabro i ustrajno svjedočio, osobito o Stepinčevu, te su te njegove propovijedi sabrane u knjigu Poruke sa Stepinčeva groba, a proglašenje kardinala Stepinca blaženim bilo je njegova najveća radost. Kao zagrebački nadbiskup osnovao je čak 60 novih župa i to osobito u gradovima. Na osobit je način njegovao kršćansku krepost rodoljublja te je bio promicatelj dostojanstva hrvatskog naroda, a Partija ga je bila proglasila državnim neprijateljem br. 1. Boreći se za vjersku slobodu i hrvatsko nacionalno dostojanstvo bio je duša višegodišnje crkvene proslave Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata koja je kulminirala Nacionalnim euharistijskim kongresom 1984. godine na Mariji Bistrici. Veliku je ljubav njegovao prema hrvatskim iseljenicima te ih je neumorno obilazio po svim državama i kontinentima promičući tako jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske. Svojim djelovanjem dao je prinos ostvarenju višestoljetnoga sna hrvatskoga naroda da ima samostalnu državu, a kad je mlada država doživjela agresiju bio je zauzeti promicatelj pravde, oproštenja, pomirenja i svih etičkih vrijednosti - što je sabrano u zbirci njegovih propovijedi, poslanica poruka i apela Mir je djelo pravde. Nakon demokratskih promjena kad su mu se otvorili mediji dao je više do stotinu intervjua za domaće i inozemne medije a izbor iz tih razgovora objavljen je u knjizi Principi dobra. I nakon umirovljenja bio je aktivan u apostolskom i pastoralnom djelovanju Crkve zagrebačke te osobito kao suradnik sredstava društvenog priopćivanja, posebno je često gostovao u radio emisijama, a iz sudjelovanja u emisiji Hvaljen Isus i Marija na Radio Sljemenu proizašla je trilogija od koje je dosad objavljen prvi svezak pod naslovom Zakon života i slobode. Od 1994. godine je počasni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Pogreb uzoritog kardinala Franje Kuharića bit će u zagrebačkoj katedrali u četvrtak 14. ožujka u 11 sati. Smrću kardinala Kuharića Kardinalski zbor broji 177 kardinala od kojih 129 su birači, a 48 nisu. Izraze sućuti zagrebačkom nadbiskupu Josipu Bozaniću povodom smrti kardinala Kuharića uputili su svi biskupi Crkve u Hrvata, Predsjednik republike Hrvatske Stjepan Mesić, predsjednik Vlade Ivica Račan, zamjenik premijera i predsjednik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama dr. Goran Granić i drugi. Sutra će u hrvatskoj Crkvi Sv. Jeronima u Rimu Sv. misu u 18 sati i 30 minuta za pokojnog kardinala Kuharića služiti monsinjor Ratko Perić. (RV)