ZAGREB, 8. ožujka (Hina) - Broj zaposlenih u hrvatskoj industriji dalje se smanjuje. U siječnju je zaposlenih u industriji bilo za 2 posto manje nego u prošlogodišnjem prosincu, dok pad broja zaposlenih u odnosu na siječanj lani
iznosi 3,6 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku.
ZAGREB, 8. ožujka (Hina) - Broj zaposlenih u hrvatskoj industriji
dalje se smanjuje. U siječnju je zaposlenih u industriji bilo za 2
posto manje nego u prošlogodišnjem prosincu, dok pad broja
zaposlenih u odnosu na siječanj lani iznosi 3,6 posto, podaci su
Državnog zavoda za statistiku.#L#
Istodobno, proizvodnost rada u industriji u siječnju je veća za 6,6
posto u usporedbi s istim razdobljem 2001.
Industrijska proizvodnja pak u siječnju je bila za 2,8 posto veća u
usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem.
Indeks proizvodnosti rada izračunava se kao odnos između indeksa
fizičkog obujma industrijske proizvodnje od početka godine do
kraja izvještajnog mjeseca i indeksa razine broja zaposlenih u
istom razdoblju.
U prerađivačkoj je industriji (sa udjelom od 87,1 posto u ukupnoj
zaposlenosti u industriji) broj zaposlenih u siječnju ove godine
bio za 2 posto manji nego u mjesecu prije, a za 3,7 posto manji u
usporedbi sa prošlogodišnjim siječnjem, dok se kod proizvodnosti
rada bilježi rast od 9 posto.
Broj zaposlenih u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom
(udio od 9,5 posto) smanjen je u odnosu na prosinac za 1,4 posto, u
usporedbi sa siječnjem lani za 3,5 posto, a u toj je djelatnosti
proizvodnost rada u padu za 1,7 posto.
U rudarstvu i vađenju (udio 3,35 posto) u ovogodišnjem je siječnju
bilo 2,9 posto manje zaposlenih nego u prethodnom mjesecu, dok je u
usporedbi s prvim prošlogodišnjim mjesecom broj zaposlenih povećan
za 1,4 posto. Krajem siječnja 2002. u ovoj se djelatnosti iskazuje
rast produktivnosti od 5,6 posto.
Među pojedinim granama unutar prerađivačke industrije, u
proizvodnji hrane i pića (udio u ukupnoj zaposlenosti 14,95 posto)
u ovogodišnjem se siječnju bilježi pad broja zaposlenih za 2,3
posto u odnosu na prosinac, a za 0,5 posto u usporedbi s prvim
prošlogodišnjim mjesecom, uz porast proizvodnosti rada za 10
posto.
U proizvodnji odjeće (udio 10,3 posto) u siječnju je bilo 2,3 posto
više zaposlenih nego u prosincu, dok se u odnosu na siječanj lani
bilježi pad za 1 posto, uz istodobno smanjenje proizvodnosti rada
za 2 posto.
Pad proizvodnosti rada za 5,6 posto bilježi se u preradi drva (udio
4,64 posto) u kojoj je broj zaposlenih u siječnju ove godine bio 2,4
posto manji nego u prosincu i za 6,9 posto manji nego u
prošlogodišnjem siječnju.
Proizvodnja strojeva i uređaja (udio 4,95 posto) pak ostvarila je
visok rast proizvodnosti rada - za 30,2 posto, uz pad broja
zaposlenih za 3 posto u odnosu na prosinac i za 1,1 posto u odnosu na
siječanj prošle godine.
Značajan rast zaposlenosti i produktivnosti ostvaren je u
proizvodnji ostalih prijevoznih sredstva (brodogradnja) - broj
zaposlenih bio je veći za 2,4 posto u odnosu na prosinac a za 8,8
posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom, uz porast
produktivnosti od 15,2 posto.
(Hina) ds