ŠV 7. III. NZZ: AMERIKANCI ZA UHIĆENJE KARADŽIĆA I MLADIĆA

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 7. III. 2002. Američka potpora sudu UN "U Den Haagu su se ove srijede sastali Claude Jorda, predsjedatelj suda UN za ratne zločine, počinjene na području bivše Jugoslavije, i glavna tužiteljica Carla del Ponte s jedne i posebni američki izaslanik za ratne zločine Pierre-Richard Prosper s druge strane. Potreba za sastankom javila se očigledno nakon što je Prosper prošlog tjedna pred jednim odborom američkog Kongresa izgovorio teške optužbe na račun haaškog suda i suda UN za Ruandu, smještenog u Arushi. Po novinskim izvješćima, Prosper se založio da oba suda dokončaju rad do 2007. g. budući da je riječ o ad-hoc instancama. Doduše, sastanak održan ove srijede bio je obilježen i činjenicom da je u jesen prošle godine glasanje o proračunu suda odgođeno na zahtjev Amerikanaca budući da su neki političari u Washingtonu predviđena sredstva ocijenili previsokima. Odgovarajuće konzultacije i glasanje o proračunu - riječ je o svoti od dobrih 100 milijuna dolara - trebali bi uz nekoliko mjeseci odgode biti održani ovog tjedna u New Yorku. Na konferenciji za novinare koju je održao zajedno s gospođom del Ponte, Prosper, u razdoblju od 1996. do 1998. tužitelj pri sudu UN u Arushi, kritizirao je takozvani 'fee-splitting' - posrijedi je u Den Haagu i Arushi raširena praksa da branitelji koje plaćaju Ujedinjeni narodi dijele svoje honorare s obiteljima optuženih ratnih zločinaca. Bila je to jedina konkretna kritika na koju je Prosper podsjetio u Den haagu. Svojom izjavom pred američkim Kongresom da i jednom i drugom sudu UN manjka profesionalizma te da je prisutan loš management Prosper je izazvao oštru kritiku i iz Ujedinjenih naroda i od strane stručnjaka za ljudska prava. Članovi Vijeća Europe proglasili su kritiku neprihvatljivim američkim pokušajima pritiska a bivši glavni tužitelj u Den Haagu, Južnoafrikanac Richard Goldstone govorio je u kontekstu Prosperova rokovnika o Damoklovu maču koji sada visi nad sudom. Posebni izaslanik jasno je istaknuo da Washington i dalje podupire sud UN te da to tijelo neće prestati s radom prije no što budu osuđeni bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić i njegov vojni zapovjednik Ratko Mladić. Gospođa Del Ponte pozvana je na razgovor s američkim ministrom vanjskih poslova Colinom Powellom radi rasprave o najavljenoj potpori. U osvrtu na Prosperov prijedlog da se ratnim zločincima nižeg i srednjeg ranga sudi pred nacionalnim sudovima Jorda je u priopćenju jasno istaknuo da tako nešto može biti dopušteno samo ako ti sudovi raspolažu odgovarajućim resursima. I gospođa Del Ponte izjavila je da su nastojanja u tom smjeru dosada rezultirala samo otrežnjujućim iskustvima. Podsjetila je da neke države ne ispunjavaju svoje obveze. Nadalje, gospođa Del Ponte je izjavila da je od samog početka njen cilj bio da do 2004. godine pripremi sve optužnice. Glavna se tužiteljica već dulje vrijeme zalaže za veću učinkovitost suda UN. Doduše, u konkretnom slučaju Slobodana Miloševića uspjela je tek u drugoj instanci izboriti da tri optužnice protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika budu objedinjene u jednom sudskom postupku. Suci su prvobitno tvrdili da ne postoji izravna veza između rata na Kosovu (1999. g.) i ratova u Hrvatskoj (1991/1992.) i u Bosni i Hercegovini (1992-1995.). Američku kritiku dva suda UN valja promatrati i u kontekstu planiranog aktiviranja Međunarodnog kaznenog suda (ICC) u Den Haagu. Prosper je opetovano tumačio da Washington podupire ad-hoc sudove ali da se jasno protivi stalnom međunarodnom sudu koji bi se bavio povredama ljudskih prava i ratnim zločinima. SAD su potpisale ugovor o osnivanju ICC-a ali su se usprotivile njegovoj ratifikaciji budući da bi taj sud mogao pozvati na odgovoronost i američke građane. U međuvremenu su 52 zemlje ratificirale Rimski statut o utemeljenju ICC-a a potrebno je 60 ratifikacija da bi sud počeo s radom", podsjeća novinar na kraju članka.