WASHINGTON, 28. veljače (Hina) - Rasprava u Odboru za međunarodne odnose američkog Kongresa u četvrtak iznijela je na vidjelo svu složenost problema međunarodnog sudovanja za ratne zločine i suprotstavljena gledišta političara i
stručnjaka, mada su se svi suglasili da međunarodno sudovanje ima značajnu ulogu i u 21. stoljeću.
WASHINGTON, 28. veljače (Hina) - Rasprava u Odboru za međunarodne
odnose američkog Kongresa u četvrtak iznijela je na vidjelo svu
složenost problema međunarodnog sudovanja za ratne zločine i
suprotstavljena gledišta političara i stručnjaka, mada su se svi
suglasili da međunarodno sudovanje ima značajnu ulogu i u 21.
stoljeću.#L#
Kako su to zapazili sudionici u raspravi, među njima i kongresnik
Tom Lantos, to osobito vrijedi kad nacionalna sudstva nisu
izgrađena i dorasla zadaći, te u postkonfliktnim družtvima.
Američki veleposlanik Pierre-Richard Prosper, koji vodi Odjel
State Departmenta za ratne zločine zauzeo se da Međunarodni sud za
ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije u Den Haagu (ICTY)
sudi samo glavnim optuženima, jer "nije dobro oduzimati a osobito
ne uzurpirati ovlasti nacionalnih sudova".
S njim se suglasio profesor Jerremy Rabkin sa sveučilišta Cornell
rekavši da je "svaka zemlja odgovorna suditi na svom teritoriju a
iznimke se moraju točno odrediti".
U raspravi su se čuli prigovori neprofesionalnosti i pogreškama u
radu ICTY-ja. Posebno izvješće o tome uskoro bi trebao objaviti
Ured unutrašnjeg nadzora UN-a u New Yorku.
Donedavna sutkinja ICTY-ja Patricia Wald suglasila se da je bilo
propusta, ali je ocjenila da "u vrijeme osnivanja ICTY-ja nije bilo
drugog mjesta gdje se moglo suditi za ratne zločine počinjene na
prostoru bivše Jugoslavije".
Njezina je glavna zamjerka dugo čekanje na početak postupka i
neefikasno suđenje pa je podržala nedavne odluke da se optuženici
koji su se dragovoljno predali Sudu puštaju na slobodu do početka
suđenja.
Predsjedavajući Odbora, kongresnik Henry Hyde i odvjetnik Larry
Hammond načelno su prigovorili da je ICTY "osnovan da osudi a ne da
sudi", dovodeći u pitanje je li postupak u Den Haagu pošten. Osobito
oštar u prigovorima bio je Hammond. Navodeći pojedinačne slučajeve
ustvrdio je da je presuda u slučaju Dušana Tadića bila temeljena na
lažnim izjavama dvojice zaštićenih svjedoka, da su protiv Ante
Furundžije pretežito svjedočili tajni svjedoci, da je u postupku
protiv Tihomira Blaškića tužiteljstvo zatajilo dokaze koji su ga
oslobađali krivnje a iste je dokaze upotrijebilo protiv Daria
Kordića da dokaže njegovu krivnju.
On je posebno govorio o optužnici protiv Ante Gotovine. Osporavao
je utemeljenost njegove objektivne odgovornosti. "Još više je
upitno jesu li događaji za koje je optužen bili dio vojne operacije
poduzete uz znanje i u suradnji sa SAD", rekao je Hammond. Poslužio
se navodom iz knjige bivše glasnogovornice ICTY-ja Florance
Hartman koja je 1999. godine napisala da je "Beograd (izazvao)
odlazak Srba iz Krajine prema Banjoj Luci i sjevernoj Bosni (...)
kako bi kasnije opravdao zadržavanje tih prostora".
Američki kongresnici su unatoč zamjerkama izrazili potporu radu
ICTY-ja za koji SAD godišnje izdvaja 25 milijuna dolara a još 20
milijuna dolara uplaćeno je kroz dobrovoljne priloge.
Podržano je i načelno gledište američkih vlasti koje je izrekao
veleposlanik Prosper, da se rad Suda ubrza tako da svi postupci budu
završeni do 2008. godine.
(Hina) fp nab