LONDON, 7. ožujka (Hina/Reuters) - Američki i britanski znanstvenici još se nisu uspjeli složiti je li stari kameni blok, pronađen 1993. u brdovitom dijelu Zapadne Australije, prepun neravnina zbog njegova sastava ili je riječ o
ostacima 3,500 milijuna godina starim fosilima bakterija - što bi bio dokaz najstarijeg oblika života na Zemlji.
LONDON, 7. ožujka (Hina/Reuters) - Američki i britanski
znanstvenici još se nisu uspjeli složiti je li stari kameni blok,
pronađen 1993. u brdovitom dijelu Zapadne Australije, prepun
neravnina zbog njegova sastava ili je riječ o ostacima 3,500
milijuna godina starim fosilima bakterija - što bi bio dokaz
najstarijeg oblika života na Zemlji. #L#
Ponovno se vodi rasprava oko pitanja kada je i gdje život na Zemlji
počeo te ima li sličnih oblika života i na drugim planetima.
Znanstvenik Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu William
Schopf 1993. godine u planinskom području Zapadne Australije
otkrio je kameni blok koji, po njegovu mišljenju, govori u prilog
najstarijem obliku života. Poznato je da su fosili bakterija
stariji 1.300 milijuna godina od ostalih primjeraka ranih oblika
života na Zemlji.
Schopf smatra, kako je istaknuo u članku objavljenom u listu
"Nature", da oblik i izgled primjerka, na kojemu se temelje njegova
istraživanja, pokazuje kako je riječ o bakteriji te da je to dokaz
da se život razvio mnogo prije nego što se dosad mislilo - manje od
milijardu godina nakon nastanka planeta na kojemu živimo. Analiza
fosila provedena novom laserskom tehnologijom govori u prilog
njegovim ranijim zaključcima.
Znanstvenik misli da je početak života na Zemlji posljedica
stvaranja planeta te da se mogao razviti bilo gdje u solarnom
sustavu. Analiza kemijskog sastava pokazuje da fosili sadrže
ugljen, što je dokaz da su nekad bili živa bića.
No, u pismu upućenom uredniku lista "Nature", profesor engleskog
Sveučilišta u Oxfordu Martin Brasier i njegovi kolege opovrgavaju
Schopfova otkrića, tvrdeći da oblici fosila ne podsjećaju na
bakterije nego na kružiće grafita minerala koji su ostali u kamenom
bloku.
"Brasier dovodi sva dosadašnja otkrića u pitanje. Ovdje se ne može
odgovoriti jednostavnim 'da' ili 'ne'. Neki otisci su vjerojatno
grafiti minerala, no neki među njima su fosili i bit će vrlo teško, s
obzirom na tehnologiju kojom raspolažemo, razaznati razliku",
misli glavni urednik časopisa "Nature" Henry Gee.
Schopfovi zaključci upozoravaju da su se složeni oblici života
mogli razviti iznimno brzo nakon postanka Zemlje. "Ove spoznaje
mogle bi dovesti u pitanje dosadašnju teoriju o prvih milijardu
godina života na Zemlji", drži Gee.
(Hina) mh dgk