KANDIDATI ZA REKTORA ZAGREBAČKOGA SVEUČILIŠTA PREDSTAVILI PROGRAME RADA

ZAGREB, 5. ožujka (Hina) - Kandidati za rektora Sveučilišta u Zagrebu - pet profesora toga sveučilišta - Hildegard Auf-Franić, Jasna Helena Mencer, Ana Stavljenić Rukavina, Nikola Ružinski i Boris Vukonić predstavili su večeras na sjednici sveučilišnoga Senata zatvorenoj za javnost programe rada kojima se natječu za četverogodišnji rektorski mandat.#L# Na konferenciji za novinare, održanoj u Rektoratu neposredno nakon višesatne sjednice Senata, bili su svi kandidati za rektora, prorektor za međunarodnu suradnju zagrebačkoga Sveučilišta Zdenko Kovač, predsjednik Povjerenstva za izbor rektora dekan Filozofskoga fakulteta Neven Budak i akademska tajnica Sveučilišta Olga Šarlog Bavoljak. Govoreći o tijeku sjednice, prorektor Kovač ustvrdio je da su se članovi Senata mogli uvjeriti u kvalitetu svih kandidata. Predsjednik Povjerenstva za izbor rektora potvrdio je pak da je svaki kandidat iznio program u 15 minuta kako je to i predviđeno procedurom, istaknuvši da je rasprava koja je uslijedila bila dobra i korisna. Po riječima prorektora Kovača, pitanja koja su članovi Senata postavljali kandidatima mogu se podijeliti u nekoliko grupa problema, među kojima su i pitanja o zakonskim promjenama vezanim za pravnu osobnost fakulteta u integriranome sveučilištu. Osim toga, dodao je, pitanja su se odnosila i na autonomiju sveučilišta, slobodu akademske zajednice, odnos prema studentima te način djelovanja kojim se može poboljšati studentski standard. S tim u vezi, članove Senata zanimalo je i stajalište prema Studentskome centru za koji kandidati, rekao je Kovač, smatraju da treba biti pod kontrolom Sveučilišta. Kandidati su iznosili i svoja stajališta o Hrvatskim studijima, studentskim školarinama, upisnim kvotama i režimima, usklađivanju hrvatskog visokog školstva s euroskim (Bolonjskoj deklaraciji) te poslijediplomskim studijima. Prvo u bloku novinarskih pitanja kandidatima ticalo se njihova odnosa prema medijima i otvorenosti za suradnju s medijima. Svi kandidati smatraju da javno sveučilište kao što je Sveučilište u Zagrebu mora biti otvoreno javnosti, ali, kako je istaknuo Boris Vukonić, takav javan odnos traži korektnost s obje strane. Ana Stavljenić Rukavina i Jasna Helena Mencer podsjetile su da su u svojim rektorskim programima istaknule potrebu osnivanja ureda za odnose s javnošću na Sveučilištu. Što se pak tiče pitanja treba li sjednice Senata ponovno otvoriti za javnost ili one trebaju ostati zatvorene kandidati, Ana Stavljenić Rukavina i Boris Vukonić rekli su da o tome konačnu odluku može donijeti samo Senat. Hildegard Auf-Franić i Nikola Ružinski založili su se za otovrenost prema javnosti. Jedno od novinarskih pitanja odnosilo se i na stav kandidata prema Hrvatskim studijima. Za Borisa Vukonića to je par excellence sveučilišno pitanje, a i Nikola Ružinski protivi se tomu da se akademska pitanja rješavaju izvan sveučilišta. Ana Stavljenić Rukavina smatra da najveći teret još neriješenog ptanja toga studija snose studenti, a Jasna Mencer ističe da još nisu napravljene recenzije koje bi trebale pokazati radi li se o paralelnosti nekih studija. Za Hildegard Auf-Franić sporni su pak oni programi na Hrvatskim studijima koji nisu stvarani na Senatu i ne odgovaraju kriterijima Sveučilišta već su, kako je rekla, "samonikli". Novinare je zanimalo i što kandidati misle o mogućnosti privatizacije pojedinih sveučilišnih fakulteta. Hildegard Auf-Franić i Jasna Mencer istaknule su da se ne može privatizirati državno sveučilište, Nikola Ružinski i Boris Vukonić smatraju da na zagrebačkome Sveučilištu nema viška fakulteta koji bi se mogli privatizirati te da treba skrbiti o osiguravanju kvalitete, a Ana Stavljenić Rukavina također ističe pitanje osiguravanja kvalitete uz napomenu da bi o eventualnoj privatizaciji sud trebala donijeti neovisna agencija. A tko će od kandidata i dobiti povjerenje Senata znat će se 12. ožujka kada će članovi Senata izabrati novoga rektora Sveučilišta u Zagrebu. (Hina) ip jn