BIEN HOA, 5. ožujka (Hina/dpa) - Iako je bio dijete kad je u njegovoj zemlji bjesnio rat, vijetnamski ribar Chau Van Nam cijeli život živi s otrovnim naslijeđem američkih napada na njegovu zemlju.
BIEN HOA, 5. ožujka (Hina/dpa) - Iako je bio dijete kad je u njegovoj
zemlji bjesnio rat, vijetnamski ribar Chau Van Nam cijeli život
živi s otrovnim naslijeđem američkih napada na njegovu zemlju. #L#
Američki su istražitelji pronašli strahovito visoku razinu
dioksina koji uzrokuje rak u Namovoj i krvi njegovih suseljana, a
uzročnik je najvjerojatnije narančasti agens, kemijski herbicid
koji su SAD raspršivale nad Vijetnamom od 1962. do 1971.
No još je mnogo gore to što narančasti agens, kako su čini, napada
zdravlje i najmlađeg naraštaja Vijetnamaca.
Nam, kojemu su 34 godine, sam nije bolestan, ali njegova
jednogodišnja kći Mai, rođena 30 godina nakon što je raspršivanje
agensa prestalo, već je dobila dva tumora. Liječnici su onaj s
ramena uklonili, ali se sad pojavio drugi, ispod desnog pazuha. Nam
točno zna što bi mogao biti uzrok.
"Mislim da je to zbog jezera", rekao je, pokazujući rukom na mirnu
vodu jezera Bien Hung, odmah iza svoje drvene kućice. "Bojimo se,
ali smo siromašni, pa moramo jesti ribu da bismo uopće
preživjeli".
Bien Hoa, koji je 35 kilometara udaljen od Ho Ši Mina, jedno je od 30
"žarišta dioksina" u Vijetnamu. Više od 30 godina nakon prestanka
raspršivanja, američki znanstvenik Arnold Schechter otkrio je da
je razina dioksina među stanovništvom Bien Hoa 206 puta veća od
normalne, čak i kod ljudi rođenih nakon rata.
Schechter smatra da je problem u tome što je dioksin zagadio jezero,
pa se prehrambenim lancem širi od planktona preko riba do čovjeka.
"Nepobitno smo dokazali da i najmlađi naraštaji trpe posljedice
raspršivanja koje je prestalo prije tri desetljeća", kazao je.
SAD i Vijetnam ovog tjedna u Hanoju zajednički organiziraju
znanstvenu konferenciju na kojoj će razmijeniti podatke o učincima
narančastog agensa po zdravlje i okoliš u Vijetnamu.
Vijetnam procjenjuje da najmanje milijun ljudi pati od bolesti
povezanih s narančastim agensom, među kojima je 150 tisuća
novorođenčadi s urođenim deformacijama.
SAD su tijekom rata raspršile više od 18 milijuna galona herbicida u
pokušaju da uništenjem šuma vijetnamskim borcima unište jedini
zaklon, ali tvrde da nema dokaza kako je narančasti agens uzrokovao
masovna oboljenja i odbijaju svaku pomisao o nadoknadi štete
vijetnamskim žrtvama, iako američkim veteranima koji su bili
izloženi tijekom rata nude novčane povlastice.
(Hina) dam rb