RUSIJA-N. GAZETA OD 6.2.02. O RUSKIM BAZAMA U VIJETNAMU I NA KUBI

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 6.II.2002. Rusija vraća kubansku bazu u Lurdesu "Rusija može dobiti natrag svoju vojnu bazu u Lurdesu na Kubi. U Moskvi se sve češće čuje mišljenje da takve strateške darove Sjedinjenim Državama nije trebalo ni davati. Pokazalo se da je prijedlog o demontiranju baze bio kuloarski potez Glavnog stožera i Glavne obavještajne uprave (GRU) koja mu je podložna. O toj se odluci nije dogovaralo sa Saveznom agencijom za veze s vladom (FAPSI) koja ima svoje interese na Kubi ni sa Službom za vanjsko obavješćivanje (SVR). Znalci nedvojbeno tvrde da je Glavni stožer zamijenio Predsjednika. Odlazak Rusije iz vojno-pomorske baze u Kamranu i odustajanje od velikog obavještajnog središta na Kubi u Lurdesu bili su darovi Vladimira Putina uoči njegova posjeta Georgeu Bushu mlađem u studenom prošle godine. Ipak, sada su ti darovi počeli mijenjati vojno-političku boju. Razmišljajući o posljedicama takvog koraka, nijedan analitičar nije mogao ni pomisliti da Pentagon želi ponovno biti nazočan u jugoistočnoj Aziji. A upravo se to dogodilo prošlog vikenda, kada je zapovjednik američkih oružanih snaga za područje Tihog oceana, admiral Dennis Blair, nakon pregovora u Hanoju izjavio da će se američka vojno-pomorska flota uskoro vratiti u vojno-pomorsku bazu u Kamranu. Znači da će se 2004., kada prestane vrijediti sporazum između Moskve i Hanoja, u toj bazi, točno nakon 41 godinu, opet zavijoriti američka zastava. Tako je Putinov prijateljski potez američka uprava protumačila na vrlo osobit način. Nije stvar u strateškom ustupku, već u tome da Rusija ne samo da je priznala kako nije kadra graditi veze s državama poput Vijetnama koje su kročile na put tržišnog gospodarstva, već nije znala sačuvati ni strateška postignuća Sovjetskog Saveza. Očevidci tvrde da je baza u Kamranu zapravo uništena i da za njezino održavanje u zadnjih deset godina nije utrošena ni kopjejka. (...) Ti su vijetnamski troškovi, počevši od 1991., iznosili trista milijuna dolara na godinu - istina, državni dug Vijetnama prema Rusiji donedavno je bio petnaest milijarda dolara. (...) Tada su se u Moskvi sjetili drugog dara - Lurdesa. Posjetivši Kubu koncem 2000., Vladimir Putin visoko je ocijenio rad osoblja u toj bazi. Njezina važnost ni danas nije manja, napose zato što, kako se pokazalo, američka strana, bez obzira na izjave, ne kani tako brzo promijeniti stajalište o problemima kao što je rat u Čečeniji, strateška stabilnost i drugo. Rusija još ima izgleda da uzvrati na odluku SAD-a o napuštanju ugovora o proturaketnoj obrani. Kako god bilo, Kuba se za sada ne protivi, a godišnju uštedu od održavanja baze na Kubi od dvjesto milijuna dolara za razvoj oružanih snaga RF- a svejedno nećemo ostvariti, jer je vrijedio sustav kompenzacija", piše Vadim Solovjov.