FRANCUSKA-LIBERATION OD 4.3.02. BUSH I ŽIDOVI

FRANCUSKA LIBERATION 4.III.2002. Bush želi privući židovske glasove na štetu demokrata "Kako protumačiti iznimno pomirljivo stajalište Bushove uprave prema Arielu Sharonu? Kada je George W. Bush došao na vlast mnogi su analitičari mislili da će biti uravnoteženiji o bliskoistočnom pitanju. Novi je stanovnik Bijele kuće povezan s naftaškim krugovima, a njegov je otac bio među rijetkim predsjednicima koji se odvažio prisiliti Izraelce da pođu na madridsku konferenciju 1991. Uz to, gotovo 80 posto američkih Židova već godinama glasuje za demokrate. Dio republikanske desnice u svezi s evangelističkim krugovima svakako je tradicionalno proizraelski, tvrdeći da je, prema prorocima, povratak 'raspršenog' naroda preduvjet za ponovni Kristov dolazak. Većina promatrača ipak je bila mišljenja da to neće utjecati na odluke Busha mlađeg. Nakon dugog razdoblja nepostojanja bliskoistočne politike nova republikanska uprava prvi je put nakon 11.IX. najavila svoje stajalište. George W. Bush zagovarao je uspostavu palestinske države, a Colin Powell govorio je o načinima kako to ostvariti. No nakon ponovnih samoubilačkih atentata i afere Karine A, trgovačkog broda s oružjem, Bushova uprava nije htjela činiti pritisak na Sharona. Takav zaokret ima nekoliko obrazloženja. Najčešće je da se Amerikanci identificiraju s Izraelcima. To nije novost (i jednima i drugima zajedničko je što su, nakon progona, stvorili zemlju ni iz čega), ali je dodatno naglašena zbog terorističke prijetnje. U Kongresu se natječu tko će biti veći proizraelac. AIPAC (American- Israel Public Affairs Committee), jedan od najmoćnijih američkih lobija, a priori brani sadašnju izraelsku vladu. 'I Sharon je demokratski izabran, ne trebamo sumnjati u tu odluku', komentira Rebeca Needler, službena predstavnica AIPAC-a koja već tjednima uporno opetuje da su Amerikanci i Izraelci odsada izloženi istoj prijetnji. Novi 'tvrdi' pristup republikanaca pogoršava predizborna računica. 'Bush je u prosincu shvatio da se nema čemu nadati od dvojca Sharon-Arafat i da će mir doći tek nakon njihova odlaska. Za ljude u Bijeloj kući, makar morali čekati nekoliko godina, to je prigoda koju treba iskoristiti za pridobivanje birača. Jer, Židovi su, s Latinoamerikancima, najveća zaliha možebitnih glasova za republikance', analizira jedan diplomat. G. 1972. Nixon je uspio dobiti 35 posto glasova židovskih birača, a Reagan 39 posto 1980. Jako dobar rezultat koji je Al Gore zabilježio u židovskoj zajednici 2000., napose je bio u vezi s izborom njegova sukandidata Joea Liebermana, uglednika američke židovske zajednice. Istraživanja pokazuju da američki Židovi jako cijene Bushovu politiku protiv terorizma. 'Tradicionalno vrlo zauzeti u obrani građanskih prava u Sjedinjenim Državama, oni su promijenili svoje prioritete: nakon 11.IX., sigurnost je glavna briga', kaže Clovis Maksoud, profesor na Američkom sveučilištu i bivši veleposlanik Arapske lige u UN-u. Židovske organizacije, do sada liberalne, pozdravile su drastično pojačanje sigurnosnih mjera. Prema mišljenju demokratskog senatora iz New Yorka Charlesa Schumera, ta je reakcija prirodna: 'mnoge prijetnje nisu uperene samo protiv Izraela, već i protiv Židova u cijelome svijetu'. (...) Odlučnom politikom prema Palestincima, uprava bi mogla izgubiti tri milijuna glasova Amerikanaca arapskog podrijetla. No opasnost još nije velika. Oni su kasnije stigli u SAD i njihove organizacije nisu toliko bogate i organizirane. Budući da dolaze iz raznih zemalja, a pripadaju kršćanskoj ili muslimanskoj vjeri, čine raznorodan mozaik. I jako im je teško prihvatiti stajalište zemlje iz koje dolaze: 'Većina ih je otišla upravo zato što se nisu slagali s tim režimima: odlučili su da će biti Amerikanci, i samo Amerikanci', kaže Jean Abinader, glavni direktor Arapsko- američkog instituta", iz Washingtona izvješćuje Pascal Riche.