LJUBLJANA, 4. ožujka (Hina) - Hoće li se Slovenci s nostalgijom sjećati vremena kad njihova mlada država nije bila pred vratima Europske unije i NATO saveza i znače li ovogodišnje smjene na položajima predsjednika republike i
predsjednika vlade kraj višegodišnje stabilnosti, neka su od pitanja koja u današnjem broju vodećeg slovenskog dnevnika postavlja glavni urednik komentara ljubljanskog "Dela" Boris Jež.
LJUBLJANA, 4. ožujka (Hina) - Hoće li se Slovenci s nostalgijom
sjećati vremena kad njihova mlada država nije bila pred vratima
Europske unije i NATO saveza i znače li ovogodišnje smjene na
položajima predsjednika republike i predsjednika vlade kraj
višegodišnje stabilnosti, neka su od pitanja koja u današnjem broju
vodećeg slovenskog dnevnika postavlja glavni urednik komentara
ljubljanskog "Dela" Boris Jež.#L#
"Odlazak Kučana i mogući "nogometni prijelaz" Drnovšeka (na mjesto
predsjednika republike) u načelu ne bi smio poljuljati fundamente,
a unatoč tomu vlada dojam da država klizi u krizu. Ekonomist Jože
Mencinger pritom spominje prodaju nekoliko velikih poduzeća,
nesretni eksperiment prodaje državnih banaka, krizu u tekstilnoj
industriji, pad gospodarskog rasta, novi porast broja
nezaposlenih. Sve to navodno znači da je slovenski model tranzicije
u krizi i da se po načinu funkcioniranja približava ostalim
nekadašnjim socijalističkim ekonomijama. Možemo tomu dodati i
slučaj poduzeća Iskra u kojemu njemački vlasnik želi dati otkaz
velikom broju zaposlenih, da se vidi kakav lavlji brlog može biti
Europska unija", navodi komentator.
Jež ponavlja i stare kritike na račun Drnovšekove vlade koje već
nekoliko godina ponavljaju oni koji su govorili da je prevelik
pragmatičar "bez vizije" te da europske i druge integracije
prikazuje biračima kao idealističku iluziju.
"Istina je da u Europi nema bratstva i jedinstva, kako je euforičnog
Dimitrija Rupela upozorio Jože Mencinger, ali je istina i to da su
slovenski političari i u vrijeme Jugoslavije znali braniti
nacionalne interese kako novac ne bi oticao Savom prema Beogradu,
od vremena Stane Kavčiča, pa do Franca Popita. A sadašnja vladajuća
garnitura demonstrira neshvatljivu servilnost, pa prodaje sve, čak
i banke, iako to nitko nije zahtijevao. Izgleda kao da vlada nema
nikakve strategije i bezglavo želi zakrpati financijske rupe, ne
mareći za to što će reći birači. Ili pak možda misli da neće izdržati
do kraja sadašnjeg mandata i da će na jesen biti sveopći potop?",
pita se Jež.
"Delov" komentaror zaključuje da Drnovšekovi liberal-demokrati
zbog toga naglo gube popularnost kod širokog puka, pa će na kraju
ostati stranka "uskog intelektualnog kruga" nastave li sadašnju
"protunacionalnu politiku".
Na problematičnost globalne ekonomije i opasnosti koje prijete
malim narodima Drnovšek je, razmišlja Jež, morao na vrijeme
upozoriti svoje birače, a ne predstavljati Europsku uniju i NATO
kao lijek za sve.
"Premijer je s biračima već odavno morao uspostaviti ,,crveni
telefon,, jer sada više neće moći birače hraniti pričama o
Europskoj uniji i NATO-u. Oni su shvatili da integracije nisu bajna
zemlja u kojoj se toče med i mlijeko i više se ne isplati prodavati
iluzije o nekakvoj novoj svijetloj budućnosti", komentira Jež.
Komentator zaključuje da je Drnovšek javnosti morao stvari
prikazivati u pravom svjetlu u vrijeme kad su njegovi odnosi s
elektoratom bili u idiličnoj fazi.
(Hina) fl rt