KH: ZAGREB: PREMIJERA "BORISA GODUNOVA"

ZAGREB, 28. veljače (Hina) - U prepunom gledalištu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu večeras je izvedena premijera opere "Boris Godunov" Modesta Petroviča Musorgskog u režiji Georgija Para i pod dirigentskim vodstvom Vladimira Kranjčevića.#L# Primadona Ruža Pospiš Baldani nastupom u večerašnjoj premijeri obilježila je 40. obljetnicu umjetničkoga djelovanja, dok je u ulozi Borisa Godunova nastupio slavni gruzijski bas Pata Burchuladze, umjetnik zavidne glazbene karijere kojega je i veliki Herbert von Karajan proglasio drugim Šaljapinom. Uz orkestar, zbor i balet Hrvatskog narodnog kazališta u ostalim ulogama nastupili su Martina Tomčić, Miljenka Grđan, Cecilija Car, Zrinko Sočo, Željko Grofelnik, Ivica Čikeš, Hrid Matić, Vitomir Marof, Ozren bilušić, Ivanka Boljkovac i drugi. Scenografkinja predstave je Dinka Jeričević, kostimografkinja Dijana Kosec Bourek. Oblikovatelj svjetla u izvedbi je Miljenko Bengez, a koreografiju i scenski pokret potpisuje Miljenko Vikić, zborovođa je Robert Homen, a dječji zbor uvježbala je Jasenka Ostojić Radiković. Praizvedba toga velikog djela bila je 1874. u Petrogradu i odmah je, po pisanju glazbene kritike, bila pravi trijumf. Malo je kazališnih komada, pogotovo opera, koje tako vjerno donose na pozornicu povijesne likove i događaje kako je to učinio ruski skladatelj Musorgski u svojoj "glazbenoj narodnoj drami" kako je sam nazvao svoju operu "Boris Godunov". Musorgski se kao osnovicom libreta, koji je najvećim dijelom sam sročio, poslužio istoimenom dramom najvećeg ruskog pjesnika Aleksandra Puškina. Odlučio se za djelo u dramskim dijalozima i u scenskom okviru kakav je zamislio ugledajući se na Shakespearea. U povjesničarevu opisu Boris Godunov osvanuo je kao svojevrsni ruski Machbet, vladar koji se preko leševa uspinje na prijestolje, piše u programskoj knjižici. Glazbena narodna drama Boris Godunov u Zagrebu je prvi put izvedena u operi HNK 1918. pod ravnanjem Krešimira Baranovića i u režiji Ive Raića. Djelo je obnovljeno 1934. ponovno pod ravnanjem Baranovića u novoj režiji Branka Gavelle, a u toj postavi na zagrebačkoj je pozornici u naslovnoj ulozi 1935. gostovao slavni Fjodor Šaljapin. Iduća obnova bila je 1946. pod ravnanjem Milana Sachsa i u režiji Tita Strozzija, a 1960. godine s Borisom Godunovim na zagrebačkoj pozornici ravna Samo Hubad, u modernoj režiji Vlade Habuneka i scenografiji Božidara Rašice. S tom postavom zagrebačka opera uspješno je gostovala u inozemstvu nekoliko puta. Večerašnja premijera igrala se u najčešće izvođenoj, dorađenoj i proširenoj verziji opere u orkestraciji Nikolaja A. Rimskog Korsakova. Publika je dugotrajnim pljeskom i ovacijama ispratila večerašnje protagoniste, a među brojnim uzvanicima velikom glazbenom događaju bili su nazočni i predsjednik države Stjepan Mesić, ministar kulture Antun Vujić i drugi. (Hina) atod ln