ZAGREB, 25. veljače (Hina) - O tomu što se u Poljskoj zbiva s komunističkom prošlošću na primjeru Poljske večeras je u Novinarskome domu u Zagrebu govorio poljski povjesničar Andrzej Paczkowski.
ZAGREB, 25. veljače (Hina) - O tomu što se u Poljskoj zbiva s
komunističkom prošlošću na primjeru Poljske večeras je u
Novinarskome domu u Zagrebu govorio poljski povjesničar Andrzej
Paczkowski. #L#
Predavanjem poljskoga povjesničara, u organizaciji Instituta
"Vlado Gotovac", počela je serija javnih predavanja koja su u
Hrvatskoj praktički zamrla, rekla je izvršna direktorica Instituta
"Vlado Gotovac" Andrea Feldman. Najavila je da će se javna
predavanja održavati nekoliko puta godišnje pod nazivom "Znakovi
za Hrvatsku - predavanja u spomen Vladi Gotovcu".
Andrzej Paczkowski rekao je kako mu je osobna čast što njegovim
predavanjem počinje serijal te da istodobno osjeća veliku obvezu
prema Vladi Gotovcu kao simbolu intelektualne neovisnosti.
Načine na koje se Poljska "nosi" s komunističkom prošlošću,
Paczkowski je prikazao na pet različitih razina. Tako je govorio o
poljskome pravosuđu u razdoblju tranzicije, javnoj raspravi o
komunističkome nasljeđu, historiografiji u post-komunističkome
razdoblju, promjeni komunističkih simbola u post-komunističke te
odnosu globalnoga društva prema komunističkoj prošlosti.
Od 1990. u Poljskoj je pokrenut niz istraga protiv zločina
počinjenih tijekom komunističkoga razdoblja, a do danas su od oko
500 pokrenutih istraga, donijete presude samo u slučaju 30 osoba,
podsjetio je Paczkowski.
Ispitivanje poljskoga javnoga mnijenja iz studenoga 2000. pokazalo
je da samo 11 posto Poljaka vjeruje da će pravda pobijediti, odnosno
da će biti kažnjeni počinitelji zločina tijekom komunizma.
A što se pak tiče samoga procesa dekomunizacije, odnosno promjena
političkoga sustava, Paczkowski je istaknuo da političke elite
nastoje pronaći "zakonske proteze". Podsjetio je da je 1997. u
Poljskoj, nakon pet godina rasprave, donijet lustracijski zakon po
kojemu se ne snose posljedice ako je netko bio tajni suradnik Službe
sigurnosti već posljedice snosi samo onaj tko odbije priznati da je
tajno surađivao s tom službom.
Javna rasprava među Poljacima o komunističkoj prošlosti sada pak
pokazuje da su oni ili izrazito negativno protiv nje ili izrazito
pozitivno, istaknuo je Paczkowski.
S tim u vezi ocijenio je da je u Poljskoj primjetna "nekoherentnost
kada je riječ o stajalištima prema komunističkoj prošlosti".
Primjerice, jedno je nedavno istraživanje pokazalo da 70 posto
Poljaka tvrdi da je komunistički sustav trebalo promijeniti, ali
istodobno 40 posto Poljaka tvrdi da su im te promjene donijele više
gubitaka nego dobitaka.
A to je, smatra Paczkowski, dokaz da Poljaci misle racionalno i
odvajaju privatnu od društvene sfere.
Nakon pada komunističkoga sustava, dodao je, mnogi Poljaci
očekivali su da će bivši komunisti nestati iz političkoga i javnoga
života i da će se povjesničari baviti protu-komunističkim junacima
te da će 99 posto Poljaka glasovati za Solidarnost.
To što danas u Poljskoj nije takva situacija postavlja, po riječima
Andrzeja Paczkowskog, i pitanje je li to znači da treba prestati
tražiti krivce za ono što se dogodilo tijekom komunizma.
U traženju odgovora na to pitanje, poljski povjesničar pak vidi
veliku ulogu i odgovornost svih ljudi "od pera".
Andrzej Paczkowski rođen je u Varšavi 1938. gdje na sveučilištu
rodnoga grada studira povijest i stječe 1966. doktorat znanosti.
Istražuje povijest Poljske u 20. st. s posebnim naglaskom na
razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata. Rukovoditelj je Odjela
političke povijesti u Institutu političkih znanosti Poljske
akademije znanosti te član Arhivskoga savjeta Poljske i
predsjedništva Instituta nacionalne memorije u Varšavi.
(Hina) ip sp