LJUBLJANA, 22. veljače (Hina) - Nisu točne informacije da belgijska banka KBC u pregovorima za otkup trećine dionica Nove Ljubljanske banke zahtijeva državno jamstvo za neisplaćenu deviznu štednju "stare" Ljubljanske banke, piše
mariborski dnevni list prenoseći da takve glasine plasiraju zainteresirani slovenski krugovi koji žele spriječiti prodaju najveće slovenske banke stranom strateškom ulagaču.
LJUBLJANA, 22. veljače (Hina) - Nisu točne informacije da belgijska
banka KBC u pregovorima za otkup trećine dionica Nove Ljubljanske
banke zahtijeva državno jamstvo za neisplaćenu deviznu štednju
"stare" Ljubljanske banke, piše mariborski dnevni list prenoseći
da takve glasine plasiraju zainteresirani slovenski krugovi koji
žele spriječiti prodaju najveće slovenske banke stranom strateškom
ulagaču.#L#
Tu tvrdnju dnevni list "Večer" u izdanju od petka iznosi pozivajući
se na izjavu neimenovanog izvora bliskog slovenskim pregovaračima
koji najavljuju da će 34 posto NLB-a biti prodano belgijskoj banci
do kraja idućeg mjeseca.
"KBC u pregovorima uopće ne zahtijeva jamstvo za stare depozite
Ljubljanske banke i prihvaća rješenje kojim je ustavnim zakonom
1994. godine osnovana Nova Ljubljanska banka nego je riječ o
namjernom zavođenju javnosti od strane nekih koji bi željeli da se
banka ne bi prodala", izjavio je "Večerov" izvor.
Slovenska nacionalna stranka (SNS) Zmage Jelinčiča zahtijevala je,
naime, u četvrtak ostavku ministra financija Antona Ropa zbog, kako
tvrde, velikih pogrešaka u načinu sanacije Ljubljanske banke i
namjere da se ona proda Belgijancima. Predsjednik parlamentarnog
kluba SNS-a Sašo Peče izjavio je da je Rop pristajanjem na državnu
garanciju za deviznu štednju hrvatskih građana popustio
Belgijancima i tako praktično priznao obvezu NLB-a koju je do sada
službena politika vlade odricala.
Rop je takve tvrdnje zanijekao, a "Večer" piše da je službena
pozicija Slovenije i dalje stajalište kako je raspadom SFRJ nestala
jamaca za staru deviznu štednju, te da je većina depozita bila
korištena "po teritorijalnom principu", dakle ondje gdje su se
nalazile poslovnice stare Ljubljanske banke.
Nekadašnji potpredsjednik slovenske vlade Jože Mencinger izjavio
je kako je Slovenija napravila pogrešku što dio depozita nije
vratila štedišama još prije 6-7 godina jer bi tako ostala na
balkanskom bankarskom tržištu, no "Večerov" izvor tvrdi da ni to
nije točno.
"I Hrvatska je dala štedišama mogućnost da uloge prenesu na
hrvatske banke", tumači list teoriju po kojoj bi se štedni ulozi na
području cijele bivše SFRJ vraćali po "teritorijalnom načelu". U
sukcesijske pregovore oko obeštećenja štediša mogli bi, sa
slovenskog stajališta, ući samo oni štediše Ljubljanske banke
Zagreb koji tu mogućnost nisu iskoristili.
(Hina) fl rt