ZAGREB, 19. veljače (Hina) - Održavanje sastanka hrvatskih i slovenskih stručnjaka o tranzitu nafte i opasnih tvari, koji je službena Ljubljana najavila za idući ponedjeljak, zasad nije potvrđen iz službenih hrvatskih izvora, no to
još ne znači da se sastanak neće i održati.
ZAGREB, 19. veljače (Hina) - Održavanje sastanka hrvatskih i
slovenskih stručnjaka o tranzitu nafte i opasnih tvari, koji je
službena Ljubljana najavila za idući ponedjeljak, zasad nije
potvrđen iz službenih hrvatskih izvora, no to još ne znači da se
sastanak neće i održati.#L#
Glasnogovornica hrvatskog ministarstva gospodarstva za Hinu je
kazala da su takvi sastanci u nadležnosti ministarstva pomorstva,
prometa i veza, no u tom ministarstvu, zbog odsutnoti nadležnih
osoba, nije se moglo dobiti nikakvo službeno stajalište.
Iz ministarstva vanjskih poslova neslužbeno se doznaje da
stručnjaci iz tog ministarstva, koji bi bili nazočni sastanku, već
imaju utvrđene obveze za taj termin (25. veljače), no i da još ima
vremena za konačni dogovor i potvđivanje ljubljanskog sastanka.
Podtajnik u slovenskom ministarstvu gospodarstva Dimitrij Grčar
izjavio je u ponedjeljak da će se u Ljubljani 25. veljače održati
sastanak hrvatskih i slovenskih stručnjaka o tranzitu nafte i
opasnih tvari te da će Slovenija od Hrvatske tada zatražiti opoziv
mjera koje se odnose na hrvatsku uredbu o provozu tih tvari
hrvatskim cestama, a koje nanose veliku štetu konkurentnosti
slovenskog gospodarstva na tržištima jugoistočne Europe.
Ljubljansko je "Delo" pak u utorak, pozivajući se na podtajnicu u
ministarstvu za okoliš i prostor Olgu Marinko, objavilo da se
Tajništvo za Energetsku povelju u Bruxellesu složilo sa slovenskim
stajalištem da se hrvatskom uredbom krše pravila o neometanom
tranzitu energenata.
Iz Tajništva za Energetsku povelju doznaje se da ono u ovome
trenutku nema službeno stajalište o tom hrvatsko-slovenskom
problemu već da objema stranama neformalnim pružanjem informacija
i savjeta želi pomoći u rješavanju spora.
Sporazum o energetskoj povelji, koji je potpisala ili mu pristupila
51 zemlja uključujući Sloveniju i Hrvatsku, obvezujući je
multilateralni instrument međuvladine suradnje u energetskom
sektoru.
Temeljni je cilj Sporazuma o energetskoj povelji, koji je potpisan
1994. a stupio je na snagu 1998., ojačati vladavinu zakona u
području energetike stvaranjem određenih pravila kojih se trebaju
pridržavati zemlje potpisnice.
Pet je glavnih područja djelovanja tog sporazuma: zaštita i
promicanje stranih energetskih ulaganja, slobodna trgovina
energetskim materijalom, proizvodima i opremom povezanom s
energijom na temelju pravila WTO-a, sloboda tranzita energenata
kroz naftovode, plinovode i električne mreže, energetska
učinkovitost i njezini aspekti u zaštiti okoliša, te mehanizmi
razrješavanja sporova između država ili između država i
investitora.
Tajništvo za Energetsku povelju može se uključiti u rješavanje
spora oko pitanja obuhvaćenih Sporazumom o energetskoj povelji,
ali tek kada jedna od strana u sporu za to pokrene propisani
postupak. U hrvatsko-slovenskom slučaju, kako se doznaje, to zasad
nije učinjeno.
(Hina) ii rt