ZAGREB, 19. veljače (Hina) - Knjiga u Hrvata dijelit će istu budućnost kao i knjiga u bilo kojemu drugom dijelu svijeta, ali nema opasnosti da će elektronska knjiga istisnuti pisanu već će doći do njihove koegzistencije u suvremenoj
civilizaciji, smatra profesor Aleksandar Stipčević.
ZAGREB, 19. veljače (Hina) - Knjiga u Hrvata dijelit će istu
budućnost kao i knjiga u bilo kojemu drugom dijelu svijeta, ali nema
opasnosti da će elektronska knjiga istisnuti pisanu već će doći do
njihove koegzistencije u suvremenoj civilizaciji, smatra profesor
Aleksandar Stipčević.#L#
Budućnost knjige u Hrvata bila je i tema predavanja što ga je
Aleksandar Stipčević održao večeras u Dvorani Kažotić Hrvatske
dominikanske provincije u Zagrebu. Tim je predavanjem završio i
Tjedan knjige koji je Hrvatska dominikanska provincija
organizirala u povodu obilježavanja "Godine bl. Augustina
Kažotića".
Razloge takovu optimističnom pogledu na budućnost knjige Stipčević
vidi i u ljudskoj potrebi za knjigom, a posebice za onom knjigom
tiskanom u osminskome formatu koji je, rekao je, najugodniji za
čitanje i koji će "spasiti" knjigu.
Premda je budućnost knjige u Hrvata nerazdvojiva od svjetskih
kretanja ipak postoje i neke hrvatske specifičnosti, rekao je
Stipčević.
Pa tako, dodao je, iz povijesti poznata činjenica da Hrvati najviše
pišu i tiskaju onda kada su u ratovima, revolucijama ili kada su
nezadovoljni, u potpunosti se pokazala točnom i u posljednje
vrijeme.
Jer, istaknuo je Stipčević, nikada u dugoj povijesti tiskarstva u
Hrvatskoj nije tiskano toliko knjiga kao danas. Stipčević je to
potkrijepio i podatcima da je, primjerice, samo prošle godine u
Hrvatskoj objavljeno 3796 knjiga koje su registrirane, a ako
računamo i na one koje mali izdavači nisu registrirali, može se reći
da je objavljeno oko 4500 naslova.
Proteklih godina znatno je povećan i broj izdavača pa ih je tako
1993. bilo 353, a 2000. skoro 3200.
Osim toga, suprotnom nekim mišljenjima, podatci pokazuju da su
Hrvati nacija koja puno čita, primjerice, čak više od Talijana, a da
o Amerikancima i ne govorimo. Pa tako, rekao je Stipčević, čvrsti
podatci za Zagreb navode da se u 40 narodnih knjižnica u gradu
godišnje posudi oko pet milijuna knjiga. Naravno, dodao je, drugi
je problem koliko se knjiga kupuje.
Ako se pak sve to uzme u obzir, uz već spomenuti i jedinstveni
fenomen u Hrvata o pojačanome pisanju i izdavaštvu u teškim
vremenima, kao i to da nema sigurnih jamstava da će se u skoro
vrijeme u Hrvatskoj znatno bolje živjeti, za pretpostaviti je da će
knjiga u Hrvata cvasti, zaključio je Aleksandar Stipčević.
Na kraju Tjedna knjige organizatori su izrazili i zadovoljstvo
rezultatima projekta razmjene i sakupljanja knjiga u kojemu su
sudjelovali župljani crkve bl. Augustina Kažotića, kada su i
prikupljene knjige za Mješovitu srednju školu "Stjepan Radić" u
Usori.
(Hina) ip ln