MUENCHEN, 18. veljače (Hina/AP) - Vječni strah mladih roditelja: navečer još živahna bebica ujutro leži mrtva u krevetu, iznenada, bez bolesti ili bilo kojeg drugog uzroka.
MUENCHEN, 18. veljače (Hina/AP) - Vječni strah mladih roditelja:
navečer još živahna bebica ujutro leži mrtva u krevetu, iznenada,
bez bolesti ili bilo kojeg drugog uzroka.#L#
Za roditelje je još strašnije to što ni liječnici ne znaju uzroke
takvoj iznenadnoj smrti. "Pri obdukciji se apsolutno ništa ne može
utvrditi", kazao je, predsjednik Udruge dječjih klinika za
prevenciju dojenačke smrti profesor Lothar Reinken.
Pod pojmom "iznenadna smrt djeteta" liječnici podrazumijevaju
neočekivane smrtne slučajeve u prvoj godini života. Djeca umiru u
snu zbog akutnog zakazivanja rada srca. Žrtve su većinom stare
između dva i četiri mjeseca, a 60 posto su dječaci.
Iako se broj slučajeva u Njemačkoj od 1990. s 1300 smanjio na 600
godišnje, dojenačka smrt ostaje ipak najčešći uzrok smrti djece u
dobi do godinu dana.
Za liječnike je ta pojava zagonetka. "Postoji čak više od 120
teorija mogućih uzroka", kazao je stručnjak za pravno-medicinska
pitanja Thomas Bajanowski s muensterskog Sveučilišta. Dodao je
kako se, ipak, pretpostavlja da je u brojnim slučajevima riječ o
smetnjama u funkcioniranju središnjeg živčanog sustava.
Kako objašnjava pročelnik Dječje klinike Koeln-Porz, Alfred
Wiater, kod žrtve bi primjerice mogao postojati poremećaj
unutarnje reakcije za buđenje. U normalnim okolnostima ljudi
mijenjaju dubinu sna u pauzi uzimanja zraka, a u ekstremnim se
slučajevima - poput snažnog hrkanja - bude. Kod tih je beba takva
regulacija poremećena pa dobivaju premalo kisika.
Znanstvenici idu još dalje tvrdeći da kod određene djece postoji
povećan rizik: u tu skupinu spadaju prerano rođena djeca, djeca
pušača ili ovisnika o drogama, ali i novorođenčad koja zbog
neobjašnjivih razloga ne dolazi pravodobno do zraka. Pri tome
postoje i znakovi za uzbunu na koje roditelji moraju obratiti
pozornost i zatražiti savjet liječnika: ako se beba u snu jako
znoji, zastaje dok uzima zrak duže od 15 sekundi, ako se pri sisanju
i gutanju uvijek ponovno bori s hvatanjem zraka ili iznenada
poplavi.
U tome važnu ulogu igraju i vanjski čimbenici: tako se drži opasnim
djecu polegnuti na trbuh dok spavaju ili ih ostaviti u pretoplom.
Osim toga, majka u trudnoći ne smije pušiti. Zatim, liječnici
preporučuju da dijete spava s roditeljima u sobi, ali u svojem
krevetiću, jer u krevetu s roditeljima može skliznuti pod pokrivač,
može mu biti pretoplo ili ga roditelji mogu prignječiti. No i oko
tih preporuka u znanstvenim krugovima postoje nesuglasice.
U preventivu se ubraja i dojenje, jer s majčinim mlijekom dijete
dobiva tvari nužne za obranu organizma, koje bebu štite od
infekcija, ali čini se i od dojenačke smrti. Naime, obdukcijom
preminule dojenčadi, utvrđeno je da su žrtve često imale problema s
infekcijama dišnih putova, tvrdi Bajanowski.
To što se broj slučajeva od 1990. u Njemačkoj prepolovio,
znanstvenici tumače sve većom prosvijećenosti i poznavanjem
čimbenika rizika. Danas se općenito više govori o iznenadnoj smrti
dojenčadi, iako je to i dalje tabu. Roditelji umrlog djeteta moraju
se opravdavati pred okolinom, koja o toj temi nije informirana.
Situaciju još više otežava i činjenica da svaki pojedinačni slučaj
ispituje policija, a pri tome u zraku uvijek stoji sumnja na
umorstvo. Ako se tome pribroji i vlastito predbacivanje, roditelji
su doista pod velikim pritiskom.
(Hina) kt dgk