DE-YU-SUDOVI-Vlada-Politika DW 16. II. TISAK - UVOD U STALNI SUD DEUTSCHE WELLE - DW16. II. 2002.Pregled tiskaNjemački dnevni listovi danas se bave suđenjem Slobodanu Miloševiću. Berliner Zeitung komentira da se bivši jugoslavenski
diktator Slobodan Milošević služi kao optuženik svim sredstvima. Sada bi se u ulozi svjedoka pred haaškim sudom za ratne zločine trebali pojaviti bivši američki predsjednik Bill Clinton, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan, pa i bivši njemački kancelar Helmut Kohl. Konačno, svi su oni, tvrdi 'balkanski krvnik', pregovarali s njim na istoj razini. Već zbog toga on danas ne može biti optužen kao počinitelj. Kakva perverzna logika! Milošević je tada imao vlast. Tko je želio nešto postići, bio je prisiljen s njime razgovarati. No, prezir prema ubojici za pisaćim stolom bio je i tada isto tako velik kao i danas, ističe Berliner Zeitung. Sličnog je mišljenja i Die Welt iz Berlina. Milošević je preciznom simetrijom preokrenuo optužnicu i posjeo Zapad na optuženičku klupu. Jer, kako kaže, nije on kriv za genocid - već NATO i njegovi zračni napadi na Jugoslaviju, nije on odgovoran za protjerivanje Albanaca s Kosova - već bombardiranje Sjevernoatlantskog saveza. Nije on izložio civile bijedi, već su to u prvom redu bili bojni
DEUTSCHE WELLE - DW
16. II. 2002.
Pregled tiska
Njemački dnevni listovi danas se bave suđenjem Slobodanu
Miloševiću. Berliner Zeitung komentira da se bivši jugoslavenski
diktator Slobodan Milošević služi kao optuženik svim sredstvima.
Sada bi se u ulozi svjedoka pred haaškim sudom za ratne zločine
trebali pojaviti bivši američki predsjednik Bill Clinton, glavni
tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan, pa i bivši njemački kancelar
Helmut Kohl. Konačno, svi su oni, tvrdi 'balkanski krvnik',
pregovarali s njim na istoj razini. Već zbog toga on danas ne može
biti optužen kao počinitelj. Kakva perverzna logika! Milošević je
tada imao vlast. Tko je želio nešto postići, bio je prisiljen s
njime razgovarati. No, prezir prema ubojici za pisaćim stolom bio
je i tada isto tako velik kao i danas, ističe Berliner Zeitung.
Sličnog je mišljenja i Die Welt iz Berlina. Milošević je preciznom
simetrijom preokrenuo optužnicu i posjeo Zapad na optuženičku
klupu. Jer, kako kaže, nije on kriv za genocid - već NATO i njegovi
zračni napadi na Jugoslaviju, nije on odgovoran za protjerivanje
Albanaca s Kosova - već bombardiranje Sjevernoatlantskog saveza.
Nije on izložio civile bijedi, već su to u prvom redu bili bojni
zrakoplovi SAD-a koji su napali civilne ustanove i ubijali nedužne
građane. No njegov prvi groteskni nastup pred sudom bit će njegov
posljednji pred velikom publikom, posljednji, snažni odjek
Miloševićeve diktature. Uskoro će ostati prazne klupe u gledalištu
i jedva da će se još netko zanimati za agitatora Miloševića,
procjenjuje berlinski list.
Suedeutsche Zeitung iz Muenchena analizira moguće dugoročne
posljedice suđenja Miloševiću. Presuda Međunarodnog suda za ratne
zločine mora dovesti da se dovrši započeto na sudu o Jugoslaviji i
osnuje stalni svjetski sud. Na njegovom utemeljenju već se radi u
Haagu. No njemu još uvijek prijeti velika opasnost. Upravo Amerika,
nekadašnji pionir u borbi za ljudska prava, pruža ogorčeni otpor.
Supersila se poziva na bezgranični suverenitet. Sve dok se to ne
promijeni Milošević će ostati usamljen na optuženičkoj klupi,
mišljenja je list.
Njemački mediji osvrću se u svezi sa suđenjem Miloševiću i na
njegovo korištenje filma njemačke televizijske postaje WDR kao
dokaznog materijala. Riječ je o dokumentarnom filmu 'Počelo je s
laži', u kojem se tvrdi da je do odluke o NATO-vom bombardiranju SR
Jugoslavije došlo temeljem lažnih podataka o navodnom srpskom
pokolju nad albanskim stanovništvom u kosovskom selu Račak.
Milošević je isječke iz tog filma, kao i iz jedne emisije njemačke
televizijske postaje ARD koristio kao dokaz za svoje optužbe protiv
NATO-a.
Berlinski Der Tagesspiegel kritizira njemačke medije. Milošević je
iskoristio slabost medijske demokracije - nestrpljivost, kratko
pamćenje i težnju za pojednostavljenjem složenih stanja stvari,
tako dugo dok ne pašu u uske televizijske formate. A ako se još
pojavi i želja za senzacijom nastaju filmovi poput 'Počelo je s
laži': masakr u Račku bio je poticaj za NATO-vu intervenciju, a
budući da tog masakra navodno nije bilo nedostaje i opravdanje
rata. To je pogrešno. Stvarni razlozi za NATO-vu intervenciju imaju
veću težinu i sežu još dalje u prošlost. Milošević je dao spaljivati
sela, ubijati i protjerivati civile. NATO-ova intervencija bila je
već odavno nužna i bez Račka. Zato će film 'Počelo je s laži' slabo
pomoći Miloševiću. Jer za Sud za ratne zločine i te kako vrijede
mnoge druge žrtve, čak i ako u kratkovidnom pogledu televizije za
njih nema mjesta, kritizira Der Tagesspiegel iz Berlina.
(DW)