ZAGREB, 15. veljače (Hina) - U Hrvatskoj od posljedica pušenja godišnje umire 12.000 osoba, upozoreno je danas u povodu ministarske konferencije Svjetske zdravstvene organizacije za Europu, koja će se na temu "Europa bez duhanskog
dima" održavati 18. i 19. veljače u Varšavi.
ZAGREB, 15. veljače (Hina) - U Hrvatskoj od posljedica pušenja
godišnje umire 12.000 osoba, upozoreno je danas u povodu
ministarske konferencije Svjetske zdravstvene organizacije za
Europu, koja će se na temu "Europa bez duhanskog dima" održavati 18.
i 19. veljače u Varšavi.#L#
Ministri zdravstva iz 48 europskih zemalja raspravljat će u Varšavi
o nadnacionalnim propisima o uporabi i metodama kontrole duhana,
najavljeno je na konferenciji za novinare u Ministarstvu
zdravstva.
Pušenje se može suzbiti represijom, odnosno većim kaznama i
zabranom pušenja na javnim mjestima, povećanjem poreza na duhanske
proizvode i podizanjem svijesti o štetnosti pušenja, istaknuto je
na konferenciji.
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Vlasta Hrabak -
Žerjavić podsjetila je da su zdravstveni djelatnici već nekoliko
puta tražili povećanje poreza na duhanske proizvode, kojima bi se
financirala promidžba protiv pušenja, ali to nije prihvaćeno zbog
otpora duhansko-političkih interesnih skupina.
Od pušenja svake osme sekunde u svijetu umire jedna osoba, a u
prosjeku skraćuje život odraslih muškaraca za sedam, a žena za pet
godina.
Konzumiranje duhana povećava rizik za obolijevanje od čak 30-ak
bolesti, za neke čak 10 do 30 puta, istaknuo je predsjednik
Europskog komiteta za borbu protiv pušenja Željko Reiner.
Radi se uglavnom o raznim vrstama raka, od kojih je najučestaliji
rak bronha i pluća, te bolestima srca i krvnih žila, posebice
infarktu i moždanom udaru.
Iako je stopa pušenja stabilizirana, prema najnovijem izvješću o
politici suzbijanja uporabe duhana u Europi puši 30 posto
stanovništva (38 posto muškaraca i 23 posto žena).
U Hrvatskoj puši 34,1 posto muškaraca i 26,6 posto žena u dobi od 18
do 65 godina, a s 2.086 konzumiranih cigareta po stanovniku
godišnje Hrvatska se nalazi iznad europskog prosjeka od 1.673
cigarete.
Zabrinjava sve raniji početak pušenja, jer dok su starije osobe
propušile u dobi od 16 do 20 godina, danas se početak pušenja u
Hrvatskoj pomiče u mlađe dobne skupine.
U nekoliko zapadnih zemalja smanjena je uporaba duhana, ali je to
nadoknađeno u istočnom dijelu Europe, osobito među mladima, ženama
i siromašnima.
Ni u jednoj zemlji ne bilježi se smanjenje pušenja za mlađe dobne
skupine, koje podjednako puše u istočnom i zapadnom dijelu europske
regije.
Osim toga, sve manja je razlika kod europskih djevojka i mladića,
jer u 12 zemalja tinejdžerke puše više ili približno jednako kao
mladići.
(Hina) mvr md