GS:FLICKENSCHILD: HRVATSKOJ SURADNJA S MMF-OM 45-47. PRIORITET

ZAGREB, 15. veljače (Hina) - Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koja je na čelu s Hansom Flickenschildom boravila u Hrvatskoj od 6. do 15. veljače, nije s hrvatskim vlastima razgovarala o novom aranžmanu s MMF-om, a o tome hoće li novog aranžmana uopće biti, znat će se više u travnju, odnosno svibnju za kada je najavljen novi dolazak misije, u sklopu redovnih godišnjih konzultacija.#L# Tema razgovora proteklih sedam dana, kako je danas novinare izvijestio Flickenschild, bilo je drugo preispitivanje provedbe važećeg stand-by aranžman MMF-a s Hrvatskom. MMF i hrvatska Vlada dogovorile su izmijenjeni i revidirani tekst pisma namjere sa zaključcima, a o pismu će, kako je najavio, Odbor direktora MMF-a raspravljati na sjednici zakazanoj za 29. ožujka. Nadam se da će ovaj drugi završni pregled misije MMF-a i aranžman biti uspješno završen, rekao je Flickenschild. Stand by je odobren Hrvatskoj u ožujku prošle godine, a vrijedi do svibnja ove godine. Nakon današnjeg završnog razgovora u Vladi, potpredsjednik Slavko Linić izvijestio je da Vlada do sjednice direktora MMF-a treba ispuniti četiri prioriteta - riječ je o provedbi zakona o obrani, predlaganju zakona o privatizaciji Ine i HEP-a, donošenju zakona o zapošljavanju, te privatizaciji Hrvatske poštanske banke. Ostali dio odnosi se na izvršenje prošlogodišnjeg proračuna, gdje nema bitnijih primjedbi jer je ostvareno sve planirano. Štoviše, rezultati su, potvrdio je poslije i na konferenciji Flickenschild, negdje i znatno bolji od očekivanja. Posebice inflacija koja je iznosila 2,6 posto, kao i snažan priljev strane valute zbog konverzije u euro. Za ovu godinu MMF Hrvatskoj predviđa rast BDP-a od 3,5 posto, inflaciju ne veću od 4 posto, pri čemu bi na tekućem računu platne bilance bio zabilježen i mali deficit, ispod dva posto. Flickenschild je na upit novinara potvrdio izvornost dokumenta MMF-a nedavno objavljenog u jednom hrvatskom tjedniku, u kojem je bio kritičan spram nekih projekata i programa hrvatske Vlade. Najčešće spominjano sporno pitanje u odnosima s MMF-om bila je izgradnja autoceste Zagreb-Split. Flickenschild je na konferenciji potvrdio da je prema tom projektu on bio kritičan jer košta tri milijarde maraka, ali da je svoje stavove ublažio nakon razgovora s Vladom i predstavnicima Hrvatskih autocesta. Kaže da je razvidno da su neki poddijelovi na cesti izgrađeni, kao što je primjerice tunel Sveti Rok, tako da je ukupan iznos projekta manji. Isto tako, premijer Ivica Račan mu je, kaže, jasno kazao da je Vlada autocestu stavila na drugo mjesto prioriteta. Flickenschild je pomalo ironično dodao da je suradnja s MMF-om na 45. do 47. mjestu Vladinih prioriteta. Kazavši kako i nije njihov posao da raspravljaju o socijalnim i političkim prioritetima zemlje, voditelj Misije MMF-a je istaknuo da njih zanima kako se taj projekt uklapa u financijsku i fiskalnu sliku ukupne države, odnosno jesu li i gdje potrebne fiskalne prilagodbe. Što se pak tiče Hrvatske poštanske banke situacija se čini, kaže, manje zabrinjavajuća nego lani. Dobili smo prethodne rezultate poslovanja za prošlu godinu iz kojih je vidi pomak u poslovanju, kao i da je kapitalna adekvatnost banke podignuta na visoku razinu - zbog činjenice da su sumnjiva potraživanja prenesena na HFP. Upoznati smo, rekao je Flickenschild, i s razlozima kašnjenja u dinamici otpuštanja 10.000 zaposlenih u državnom sektoru, što se trebalo postići do kraja prošle godine. Bilo je kašnjenja u donošenju paketa zakona o obrani, i sl. što bi trebalo biti učinjeno do 31. ožujka, a dogovoreno je da će ispunjenje tog cilja biti učinjeno nakon donošenja tih zakona. Cilj smanjenja mase plaća od 10 posto nije postignut, ali će Vlada, kako je rečeno MMF-u, nastojati to ostvariti. I najave mogućeg 7-postotnog rasta BDP-a, Flickenschild gleda kao na poželjan cilj, no, opasno je, kaže, nametati takav cilj preko državne potrošnje. Upitan o tumačenjima Vlade kako novi stand by aranžman, ako do njega dođe, neće imati tako puno detalja i kontrolnih točaka s točnim rokovima ispunjenja, Flickenschild je rekao da to nije čuo od nikoga u Vladi, niti mu je to bilo rečeno ni u prosincu niti sada. "Možda je politika Vlade da nas o tome informira preko medija", rekao je, dodajući da je riječ o poslovnoj politici i radu MMF-a. Mi imamo kvartalne kriterije i izvješća koja sadrže akcije i rokove do kada što treba poduzeti, za razliku od Svjetske banke koja ima tzv. plutajuće uvjete. Naš je program uvijek uz rokove i stoga se i čini da mi radimo pritisak na Vladu da zadovolji te rokove, kazao je Flickenschild. (Hina) db ds