ZAGREB: PREDSTAVLJENE DVIJE KNJIGE IZ HRVATSKE KULTURNE I ZNANSTVENE BAŠTINE

ZAGREB, 15. veljače (Hina) - Dvije knjige iz hrvatske kulturne i znanstvene baštine - knjiga dubrovačkoga franjevca Sebastijana Slade "Fasti Litterario-Ragusini" (Dubrovačka književna kronika) te djelo Dubrovčana benediktinca Ludovika Crijevića Tuberona "Komentari o mojem vremenu" (Commentarii de temporibus suis), predstavljene su danas u "Zlatnoj dvorani" Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu.#L# Do jučer u zatvorenoj škrinji koja, nažalost, još skriva brojna djela hrvatske kulturne i znanstvene baštine, te dvije dragocjene knjige sada su prvi put, nakon toliko vremena, darovane hrvatskim čitateljima, istaknuo je ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest Mirko Valentić. Ta je znanstvena ustanova i nakladnik dviju knjiga, objavljenih u Biblioteci Hrvatska povjesnica - posebna izdanja. A zbog čega su te knjige tako dragocjene Valentić je objasnio da je to stoga što je Sebastijan Slade autor prve tiskane književne povijesti hrvatskoga naroda, koja je na latinskome izvorniku prvi put tiskana u Veneciji 1767. Crijevićevi "Komentari o mojem vremenu" koje je taj dubrovački benediktinac napisao dvadesetih godina 16. st. tipična je pak hrvatska humanistička povijest, rekao je Valentić. Zbog toga je, dodao je Valentić, današnja promocija jedan je od zvjezdanih trenutaka za hrvatsku baštinu, posebice onu dubrovačku. Knjiga Sebastijana Slade pripada žanru povijesno-književnih zbornika i sadrži 272 biografske natuknice o 269 pisaca i znanstvenika koji su potekli ili djelovali u Dubrovačkoj Republici, rekao je promotor te knjige Davor Dukić. Govoreći o strukturi knjige, Dukić je napomenuo da sadrži predgovor, faksimil latinskoga izvornika, prijevod na hrvatski jezik Pavla Knezovića koji je sastavio i 1362 bilješke, biografiju, kazalo mjesta i popis važnije literature koju je konzultirao prevoditelj. Prevoditelj je pak svojim bilješkama htio ukazati na autorove izvore te usporediti Sladea s njegovim prethodnicima. Dukić je preporučio čitateljima da knjigu počnu čitati od kazala imena preko teksta Sebastijana Sladea do bilježaka prevoditelja i time će, dodao je, dobiti vrlo bogatu zaokruženu leksikografsku jedinicu. Zato je, smatra Dukić, ta knjiga i vrijedan leksikonski priručnik. Promotor Crijevićeve knjige Darko Novaković istaknuo je da je Ludovik Crijević Tuberon najveći hrvatski renesansni povjesničar čije je djelo prvi put na hrvatskome jeziku, a u latinistički pouzdanome obliku, izlazi pred hrvatskoga čitatelja zahvaljujući prijevodu Vlade Rezara, koji je i autor uvodne studije. Crijevićeva knjiga doživjela je prvo izdanje 1603. u Frankfurtu, nakon toga je ponovno tiskana još tri puta, a posljednji put prije ovoga najnovijeg izdanje, u Dubrovniku 1784. Svjedoči o tridesetak godina (od oko 1490. do 1520-ih godina) turbulentne europske povijesti, a pozornost je usredotočena na tri sfere - dinastičke borbe nakon smrti kralja Matijaša Korvina, politička i religijska previranja na Apeninskome poluotoku te na zbivanja na istočnim granicama Hrvatsko-ugarskoga kraljevstva, odnosno na prodor Turaka. Po Novakovićevim riječima, glavne osobine djela su - rijetko izražena sklonost prema vjerskoj snošljivosti što se može tumačiti opsjednutošću hrvatskih intelektualaca onoga doba jedinstvom kršćana zbog turskoga prodora te izrazitim protumletačkim stavom. Novaković je čestitao prevoditelju i nakladniku za hrabrost koju su iskazali primivši se posla koji, dodao je, u međunarodnim razmjerima uspijevaju učiniti tek rijetki pojedinci, a koji obično obavljaju središnje nacionalne institucije. (Hina) ip az