FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RGR 12. II. SUMNJIVE OSNOVE I FINANCIRANJE HAAŠKOGA SUDA

BA-YU-HR-RU-SUDOVA-Organizacije/savezi-Vlada-Sudovi RGR 12. II. SUMNJIVE OSNOVE I FINANCIRANJE HAAŠKOGA SUDA RADIO GLAS RUSIJE - RGR12. II. 2002.Petar Iskenderov: haaški sud ? sumnjive osnove, dvostruki standardi12. veljače počeo je sudski proces u haaškom sudu protiv Slobodana Miloševića koji je, navodno, kriv za ratne zločine. Kakvo je to tijelo što si je uzelo pravo suditi nedavnom čelniku suverene države, s kojim su svjetski političari potpisivali ključne međunarodne sporazume? Stvaranje i aktivnost haaškoga suda od samog početka izazva ozbiljna pitanja. Prvo pitanje ticalo se njegovih ovlasti. Sud je osnovan na temelju rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a broj 827 od 25. svibnja 1993. godine. Ali prema Povelji UN-a, Vijeće sigurnosti nema pravo stvarati sudska ili istražna tijela. To je u nadležnosti Glavne skupštine ove organizacije koje nije angažirana za stvaranje suda. Jedini pravni temelji na koju se pozivaju zaštitnici haaškog suda ? to je 29. član Povelje UN-a. Međutim, u njemu piše samo o pravu Vijeća sigurnosti da formira podređena tijela koja su nužna za dovršenje njegovih funkcija. Jasno je da prema ovom članu međunarodna sudska instanca ne može biti samostalno izvršno tijelo.
RADIO GLAS RUSIJE - RGR 12. II. 2002. Petar Iskenderov: haaški sud ? sumnjive osnove, dvostruki standardi 12. veljače počeo je sudski proces u haaškom sudu protiv Slobodana Miloševića koji je, navodno, kriv za ratne zločine. Kakvo je to tijelo što si je uzelo pravo suditi nedavnom čelniku suverene države, s kojim su svjetski političari potpisivali ključne međunarodne sporazume? Stvaranje i aktivnost haaškoga suda od samog početka izazva ozbiljna pitanja. Prvo pitanje ticalo se njegovih ovlasti. Sud je osnovan na temelju rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a broj 827 od 25. svibnja 1993. godine. Ali prema Povelji UN-a, Vijeće sigurnosti nema pravo stvarati sudska ili istražna tijela. To je u nadležnosti Glavne skupštine ove organizacije koje nije angažirana za stvaranje suda. Jedini pravni temelji na koju se pozivaju zaštitnici haaškog suda ? to je 29. član Povelje UN-a. Međutim, u njemu piše samo o pravu Vijeća sigurnosti da formira podređena tijela koja su nužna za dovršenje njegovih funkcija. Jasno je da prema ovom članu međunarodna sudska instanca ne može biti samostalno izvršno tijelo. Drugo pitanje se odnosi na područje aktivnosti haaškog suda. Rezolucija br. 827 predviđa istragu o ozbiljnim slučajevima kršenja međunarodnog humanitarnog prava na području bivše Jugoslavije od 1. siječnja 1991. godine. Ova krajnje neodređena formulacija stvara široke mogućnosti za raznorazne špekulacije. Jer pod kršenjem humanitarnog prava mogu se podrazumijevati i etnička čišćenja, i zračni napadi NATO-ova zrakoplovstva na putničke vlakove, i svakodnevni sukobi pojedinaca. Zato se pojavljuje treće, najvažnije pitanje ? u čijim se rukama našao mač haaškog suda? Odgovor na njega omogućuje znanje financijskih izvora aktivnosti ovog tijela. Od samog početka uvedena je krajnje opasna praksa financiranja suda od različitih privatnih organizacija i fondova često vrlo sumnjivog karaktera. U prvoj godini aktivnosti troškove suda za 94,3 posto podmirile su muslimanske državne i privatne strukture Malezije i Pakistana. Kao što je poznato, zakoni civiliziranih zemalja predviđaju krajnje stroga ograničenja na privatno financiranje, recimo, predizborne kampanje neke stranke ili kandidata. Pokazalo se, međutim, da se u međunarodnom pravosuđu mogu dobivati milijuni dolara bez ikakvog provjeravanja njihovih izvora. Jasno da će takav sud plesati kako njegov donator svira. U ovom slučaju svirale su snage koje su financirale i muslimanske fundamentaliste u BiH ? kako one lokalne, tako i strane koji su tamo došli voditi rat protiv nevjernika. Na sve navedene propuste koji su ipak nedopustivi u međunarodnom pravosuđu moglo bi se gledati kroz prste, ali pod jednim uvjetom ? da je haaški sud bio od početka objektivan. Ali realnost svjedoči o suprotnom. Optužnice su uglavnom sadržale srpska imena. Pri tome, glavni tužilac suda Carla del Ponte zanemarila je, na primjer, tragediju stotina tisuća krajinskih Srba za svega nekoliko dana protjeranih s rodnih ognjišta. Na savjesti hrvatskih generala su tisuće života srpskih civila. Jedan od tih generala bio je, usput rečeno, Agim Čeku koji je zatim stao na čelo zloglasne OVK. Uostalom, zločini albanskih ekstremista na Kosovu također ni najmanje ne zanimaju članove haaškog suda. Da se i ne govori o NATO-vu bombardiranju Jugoslavije. Sumnjivi pravni temelji haaškog suda i dvostruki standardi koji se primjenjuju ne ulijevaju nadu u objektivno suđenje Slobodanu Miloševiću. (RGR)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙