NEW YORK, 11. veljače (Hina/Reuters) - Novi implantati od sintetičkih materijala koji su se još prije samo nekoliko godina činili "nezamislivima" pružaju novu nadu u liječenju bolesti koje uništavaju kosti, hrskavicu, krvne žile i
druga tkiva, kažu znanstvenici.
NEW YORK, 11. veljače (Hina/Reuters) - Novi implantati od
sintetičkih materijala koji su se još prije samo nekoliko godina
činili "nezamislivima" pružaju novu nadu u liječenju bolesti koje
uništavaju kosti, hrskavicu, krvne žile i druga tkiva, kažu
znanstvenici. #L#
Najnovija generacija sintetičkih implantata, odnosno
biomaterijala, potiče regeneraciju tkiva, a mogla bi se
primijeniti i kod bolesti poput Parkinsonove, artritisa i
osteoporoze, kažu istraživači.
Članak o istraživanju objavljen je u najnovijem broju časopisa
"Science", a u njemu dr. Larry L. Hench i Julia M. Polak sa
Sveučilišta u Londonu opisuju moguću primjenu treće, najnovije
generacije biomaterijala.
Ta generacija predstavlja napredak u odnosu na prijašnju jer
najnoviji biomaterijali potiču rast novog tkiva. Nakon što posluže
kao most, oni se počnu rastapati, što ostavlja mjesta za rast novog
tkiva, objavljuju autori članka.
Hench i Polak ističu kako se prije 30 godina sama zamisao da bi se
materijal mogao transplantirati a da ga imunološki sustav osobe ne
odbaci "činila nemogućom".
Prvu generacija biomaterijala, razvijenu šezdesetih, činili su
inertni sastojci koji su se koristili u transplantacijama i
uglavnom su bili tako oblikovani da ne izazovu odbacivanje
imunološkog sustava tijela, stoji u članku. Materijali druge
generacije izazivali su "kontroliranu akciju i reakciju u
fiziološkoj okolini." Primjer takvog biomaterijala su
biorazgradivi i topivi šavovi, koji su se rutinski koristili do
1984., bilježe autori.
Najnovija generacija biomaterijala namijenjena je "podražavanju
specifičnih staničnih reakcija na molekularnoj razini",
objašnjavaju Hench i Polak. Cilj je proizvesti materijale poput
stakla i pjene koji mogu poslužiti kao most i istodobno poticati
regeneraciju živog tkiva. Te se materijale, među ostalim, može
iskoristiti za rast tkiva izvan tijela, kako bi se nakon toga moglo
transplantirati, ističu znanstvenici.
"Tako uzgojena tkiva zatim se usade u pacijente da bi se zamijenilo
oboljelo ili oštećeno tkivo... i morala bi osigurati popravak
tkiva", primjećuju oni.
"Klinička primjena bi uključivala oporavak... hrskavice, kože i
vaskularnog sustava, iako se po pitanju stabilnosti popravljenog
tkiva mora postići poboljšanja", dodaju istraživači. Uz to, te bi
se materijale, dodaju znanstvenci, moglo usaditi u obliku praha i
tekućine kako bi na tom mjestu potaknuli oporavak tkiva.
"Naša je najveća nada", kaže Hench, "da ćemo ove spoznaje
upotrijebiti kako bismo spriječili propadanje kostiju."
"Još ne znamo kako spriječiti propadanje tkiva", rekao je Hench,
naglasivši da do takvog rješenja mora proći još najmanje 5 godina,
"no bar znamo kako pristupiti problemu."
(Hina) lbr dgk