NEW YORK, 5. veljače (Hina/Reuters) - Znanstvenici i liječnici su odavno zaključili da je psihološki stres povezan s povišenim tlakom ili hipertenzijom, no razlog tomu je još nepoznat.
NEW YORK, 5. veljače (Hina/Reuters) - Znanstvenici i liječnici su
odavno zaključili da je psihološki stres povezan s povišenim tlakom
ili hipertenzijom, no razlog tomu je još nepoznat. #L#
Sve donedavno istraživanje povezanosti stresa i hipertenzije
provodilo se u laboratorijskim uvjetima. U uvjetima "stvarnoga"
života skupina talijanskih znanstvenika potvrdila je da čak i blagi
stres povećava krvni tlak i otežava kardiovaskularnom sustavu
njegovu regulaciju.
"Promjene kod nekih osoba mogu dovesti do povezanosti između
psihološkog stresa i kardiovaskularnog rizika od hipertenzije",
iznijeli su talijanski znanstvenici u članku o hipertenziji
objavljenom u siječanjskom broju časopisa "Journal of American
Heart Association".
Znanstvenici su istraživali promjene tehnikom koju su nazvali
procjena autonomnog živčanog sustava, kazao je dr. Massimo Pagani,
internist na Sveučilištu u Milanu. Autonomni živčani sustav
kontrolira krvni tlak, srčani ritam i sposobnost srca za
kontrakcije.
Promjene u funkciji autonomnog živčanog sustava mogu se otkriti
"kompjutoriziranom analizom varijabilnosti srčanih otkucaja" na
elektrokardiogramu, objasnio je Pagani.
Dr. Pagani i njegovi kolege elektrokardiogramom su procjenjivali
stanje 30 studenata medicine u dvjema situacijama: 30 do 60 minuta
prije početka ispita i 3 mjeseca poslije kada su bili na ljetnim
praznicima.
Istraživanja su pokazala da su studenti na dan ispita bili pod
stresom. Njihov krvni tlak i broj otkucaja srca u minuti bili su
puno viši nego u vrijeme praznika. I ostale vrijednosti poput
varijabilnosti srčanih otkucaja bile su na dan ispita povećane.
"Naš cilj bio je otkriti tehniku koja bi nam omogućila da ocijenimo
stupanj stresa kod pacijenta", kazao je Pagani dodavši kako drži da
bi se terapija za povišen krvni tlak morala "individualno
propisivati" te da za neke pacijente ne bi morala uključivati
lijekove nego "vježbu, promjenu prehrambenih navika i opuštanje".
U nekim drugim slučajevima lijekovi bi ipak bili potrebni.
"Glavna je poruka ovog istraživanja da bi se primjenom procjene
autonomnog živčanog sustava moglo pomoći nekim pacijentima da se
sami bore protiv eventualne opasnosti od kardiovaskularnih
bolesti", kazao je dr. Pagani.
(Hina) mh dgk