PREGLED OPTUŽNICA ICTY-A PROTIV SLOBODANA MILOŠEVIĆA

DEN HAAG, 11. veljače (Hina) - Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević u utorak će pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) u Den Haagu početi odgovarati za zločine počinjene u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu.#L# Tužiteljstvo haškog suda Miloševića tereti za genocid u BiH, te zločine potiv čovječnosti u Hrvatskoj i na Kosovu. Donosimo glavne točke tih optužnica: OPTUŽNICA - BIH Optužnica za BiH tereti bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića za zločine koje su tijekom rata u BiH u razdoblju od 1992. do 1995. godine počinile srpske snage nad muslimanskim i hrvatskim stanovništvom. Uz genocid Milošević je optužen i za zločine protiv čovječnosti, uključivši progon i istrebljenje, teške povrede Ženevskih konvencija počinjene u toj državi, te povrede ratnog prava i običaja. Miloševića se tereti za sudjelovanje u "zajedničkom zločinačkom poduhvatu" čiji je cilj "prisilno i trajno uklanjanje većine nesrba ... s velikih područja Republike BiH". Taj je cilj proveden tijekom serije napada srpskih snaga na nesrpsko stanovništvo. Milošević je svoje zločine ostvario uz pomoć Jugoslavenske narodne armije (JNA), kao i lokalnog vodstva bosanskih Srba i njihovih snaga, koje je kontrolirao i financirao. Uz Miloševića u tom poduhvatu sudjelovali su i Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, general Ratko Mladić, Borisav Jović, Branko Kostić, Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Milan Martić, Jovica Stanišić, Franko Simatović, Radovan Stojčić, Vojislav Šešelj i Željko Ražnatović. Miloševića se tereti za genocid nad Muslimanima i Hrvatima na području Bijeljine, Bosanskog Novog, Bosanskog Šamca, Bratunca, Brčkog, Doboja, Foče, Sarajeva (Ilijaš), Ključa, Kotor Varoši, Sarajeva (Novi Grad), Prijedora, Rogatice, Sanskog Mosta, Srebrenice, Višegrada, Vlasenice i Zvornika. U optužnici se navodi da su tijekom zauzimanja teritorija u BiH tisuće bosanskih Muslimana i Hrvata ubijene a tisuće drugih zatočene u preko 50 logora u nehumanim uvjetima. Mnogo veći broj stanovnika BiH prisilno je premješten i deportiran iz svojih domova. Ukupni broj osoba koje su izgnane ili zatočene tijekom toga razdoblja procjenjuje se na više od 250 tisuća ljudi. Optužnicom se Miloševića tereti za pogubljenje nekoliko tisuća muslimanskih muškaraca i dječaka nakon pada Srebrenice u srpnju 1995. godine. U optužnici se navodi i da je kontrolirao i manipulirao javnost uz pomoć državnih medija preko kojih je širio poruke straha i mržnje. OPTUŽNICA - HRVATSKA Milošević je optužen za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija i povrede ratnog prava i običaja počinjene provedbom plana prisilnog izgona većine hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništa s oko trećine teritorija RH tijekom 1991. i 1992. s ciljem pripajanja tih teritorija novoj državi pod srpskom dominacijom. Taj plan stvoren je 1. kolovoza 1991., kada je Milošević bio predsjednik Srbije, i u njegovoj provedbi sudjelovali su i Borisav Jović, Branko Kostić, Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Milan Babić, Milan Martić, Goran Hadžić, Jovica Stanišić, Franko Šimatović, Tomislav Simović, Vojislav Šešelj, Momir Bulatović, Aleksandar Vasiljević, Radovan Stojičić, Željko Ražnatović Arkan i drugi. Miloševića se tereti za progon stanovništva u Hrvatskoj počinjen od 1. kolovoza 1991. do lipnja 1992. koji je uključio "istrebljenje ili ubijanje stotina Hrvata i drugih nesrba", zatočenje tisuća hrvatskih i drugih nesrpskih civila unutar Hrvatske i u logorima na području Crne Gore, Srbije i BiH te za stvaranje nehumanih uvjeta života za stanovništvo na područjima Hrvatske pod srpskom kontrolom. Tereti ga se za napade na Vukovar, Dubrovnik i druga nebranjena hrvatska naselja te njihovo uništavanje i pljačku, kao i uništavanje kulturnih i povijesnih spomenika. Tužiteljstvo drži da je prognano najmanje 170 tisuća Hrvata i drugih nesrba, uključivši deportaciju u Srbiju barem pet tisuća stanovnika Iloka, 20.000 iz Vukovara i progon barem 2.500 stanovnika Erduta na druge lokacije u Hrvatskoj. Među pojedinačnim pokoljima i ubojstvima za koje se Milošević tereti su i Ovčara, Voćin, Škabrnja, Ćelije, Nadin, Dalj, Lovas, Erdut i granatiranje Dubrovnika. Zapovjedna odgovornost Slobodana Miloševića za zločine počinjene u Hrvatskoj proizlazi iz stvarne kontrole koju je imao nad četiri člana Predsjedništva bivše Jugoslavije, a time i nad oružanim snagama pod njihovom kontrolom. Preko agenata KOS-a, MUP-a i SDB-a, kao i kontrolom financija Milošević je upravljao potezima lokalnih vođa hrvatskih Srba, lokalnom srpskom policijom i snagama sigurnosti. Tužiteljstvo drži i da je od 8. listopada 1991. u Republici Hrvatskoj postojao međunarodni oružani sukob i djelomična okupacija. OPTUŽNICA - KOSOVO Kosovskom optužnicom Milošević je, zajedno s četiri najbliža suradnika, optužen za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene nad kosovskim Albancima u 1999. godini. S Miloševićem su optuženi i sadašnji predsjednik Srbije Milan Milutinović te bivši potpredsjednik vlade SRJ Nikola Šainović, bivši srbijanski ministar unutarnjih poslova Vlajko Stojiljković i bivši zapovjednik jugoslavenske vojske general Dragoljub Ojdanić. Tereti ih se da su vodili operaciju usmjerenu na uklanjanje stanovništva s Kosova koja je rezultirala izgonom 740.000 kosovskih Albanaca. Optužnica pojedinačno navodi pokolje stanovnika na 20-ak lokacija, uključivši Račak, Djakovicu i Gnjilane. (Hina) ps nab