NL-ICTY-MILOŠEVIĆ-Sudovi MILOŠEVIĆ TRAŽI DA GA SE PUSTI NA SLOBODU Izvještava: Sanja PucakDEN HAAG, 30. siječnja (Hina) - Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević pozvao je u srijedu Haški sud da ga pusti na slobodu, umjesto
da ga drži u pritvoru "u nepristojnim uvjetima".
Izvještava: Sanja Pucak
DEN HAAG, 30. siječnja (Hina) - Bivši jugoslavenski predsjednik
Slobodan Milošević pozvao je u srijedu Haški sud da ga pusti na
slobodu, umjesto da ga drži u pritvoru "u nepristojnim
uvjetima".#L#
"Iz ove bitke za svoj narod nemam namjeru pobjeći", rekao je
Milošević na sjednici žalbenog vijeća Haškog suda na kojoj je
razmotrena žalba tužiteljstva na odluku prvostupanjskog vijeća
kojom je određeno vođenje dva suđenja protiv Miloševića - jednog za
za Kosovo koje je zakazano za 12. veljače, a drugog za Hrvatsku i BiH
koje bi trebalo uslijediti nakon kosovskog suđenja.
Tužiteljstvo naime, traži da se sva tri predmeta objedine u jedno
suđenje.
Predsjednik Haškog suda Claude Jorda, koji predsjeda ovim žalbenim
vijećem, na kraju sjednice objavio je kako će donijeti odluku "što
je moguće prije".
Glavna haška tužiteljica poručila je tijekom sjednice peteročlanom
žalbenom vijeću da je prvostupanjsko vijeće pogriješilo u procjeni
da tri predmeta pravno ne čine "dio iste transakcije".
Radi se o jednom planu i jednoj strategiji, poručila je Carla del
Ponte, a tri optužnice veže "tanka crvena nit", odnosno zamisao
prisilnog protjerivanja nesrpskog stanovništva s područja
Hrvatske, BiH i Kosova s ciljem stvaranja države pod dominacijom
Beograda odnosno ideja velike Srbije.
Milošević je, pak, kazao da se "sabiranjem tri laži ne dobija istina
nego uvećava laž", poručivši da je tanka crvena nit koja povezuje
tri predmeta - "zločin protiv Jugoslavije i njezinog naroda" pri
čemu je ICTY sredstvo u tom ratu koji su Srbiji nametnule zapadne
sile. Suci u ovom postupku nisu oni koji nose sudačke odore nego oni
koji su bombardirali Jugoslaviju, rekao je.
On je zanijekao da je postojala ideja velike Srbije koja se trebala
ostvariti progonom stanovništva.
Milošević je poručio da zločin nad njegovim narodom još traje i to
pod okriljem UN-a, navodeći da je od dolaska mirovnih snaga na
Kosovo prognano 350 tisuća nealbanaca, spaljeno na desetke tisuća
kuća i srušeno više od stotinu crkava.
On je ponovio svoju tezu da je Srbija žrtva, a ne krivac za rat na
području bivše Jugoslavije i da suđenjem svjetske sile
zloupotrebljavaju svoju moć kako bi se "za razbijanje Jugoslavije
optužila strana koja se borila za njezino očuvanje, a amnestirali
oni koji su se zalagali za secesiju, separatizam i terorizam".
Milošević je odbacio i tvrdnju tužiteljice Del Ponte da se u Daytonu
trebalo raspravljati o Kosovu, što je svojedobno tražio vođa
kosovskih Albanaca Ibrahim Rugova, ustvrdivši da je to
besmislica.
"Nikome nije padalo na pamet da otvori pitanje Kosova. To je bilo
unutarnje pitanje". Sukob na Kosovu objasnio je nastojanjem Zapada
da uspostavi kontrolu nad Jugoslavijom destabilizacijom Kosova.
Velike sile "pokupile su po Zapadu kriminalce kako bi počinili
teroristička djela od početka 98. godine", objasnio je Milošević
sucima izbijanje kosovske krize.
Smijeh u galeriji sudnice izazvala je opaska u kojoj je predsjednik
Haškog suda Claude Jorda, nakon Miloševićeva polusatnog političkog
monologa, pohvalio to što se bivši jugoslavenski predsjednik -
striktno držao dodijeljenih 30 minuta u kojima je bio pozvan
odgovoriti na zahtjev tužiteljstva za spajanjem tri predmeta u
jedno suđenje.
Haška tužiteljica poručila je žalbenom vijeću da će u slučaju da
odluči spojiti tri predmeta u jedno suđenje tužiteljstvo biti
spremno do 1. srpnja s dokazima za Hrvatsku i BiH, a britanski
tužitelj Geofrey Nice pojasnio je da bi tužiteljstvo bilo spremno i
za zajedničko suđenje s početkom 12. veljače, za kada je već
zakazano kosovsko suđenje, s tim da se u tom slučaju dokazi ne bi
izvodili kronološki počevši s Hrvatskom, pa potom BiH, i na kraju za
Kosovo, nego bi se počelo s Kosovom, a svjedoke zajedničke za sva
tri predmeta ispitivalo bi se o okolnostima bitnim za sve tri
optužnice kako ne bi morali ponovno dolaziti.
Nice je upozorio da su visoko rangirani svjedoci već izrazili
suzdržanost i strahovanja od dolaska na svjedočenje dva puta. Radi
se o svjedocima 'iznutra' koji su za tužitelje iznimno važni jer je,
po riječima Nicea, Milošević ostavio "malo otisaka".
Tužitelji su se u argumentaciji o dugom vremenskom razdoblju koji
obuhvaćaju događaji u Hrvatskoj, BiH i Kosovu pozvali i na
nuernberški proces za nacističke zločine u kojem je bilo obuhvaćeno
razdoblje od nastanka plana 1919. do konca drugog svjetskog rata.
(Hina) ps br