HR-SI-banke-Vlada-Politika RFE 9. II. PRIJEVARA LJUBLJANSKE BANKE RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE9. II. 2002.Ljubljanska banka: prijevara pod pokrićem države. Prilog Milana Gavrovića. Spor štediša Ljubljanske banke iz Hrvatske, ali i
Bosne i Hercegovine i Makedonije sa slovenskom državom ponovno je podigao prašinu na javnoj pozornici.Na tiskovnu konferenciju koju je Božidar Vukasović održao u središtu Ljubljane došli su hrvatski, ali ne i slovenski novinari. Zašto, može se zaključiti po izjavi najpoznatijeg slovenskog ekonomiste dr. Jože Menzigera, kako mu političari predbacuju da je protiv slovenskih interesa. Vukasović je zastupnik 170-ak prevarenih štediša Ljubljanske banke iz Zagreba, a dr. Menzinger je jedini Slovenac na javnoj pozornici koji se usuđuje reći da su oni prevareni. I to pravno i moralno, kaže on. Slovenska politika, međutim, nije željela dovesti slovensko pravosuđe u iskušenje da sudi po pravu, pa i moralu. Ljubljanska je banka nekada imala brojne filijale i štediše u svim dijelovima bivše Jugoslavije koji su joj povjerili goleme devizne iznose. Odlučujući da zadrži taj novac slovenski je parlament već u ljeto 1991. godine proglašavajući samostalnost, donio propis po kojem
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
9. II. 2002.
Ljubljanska banka: prijevara pod pokrićem države. Prilog Milana
Gavrovića.
Spor štediša Ljubljanske banke iz Hrvatske, ali i Bosne i
Hercegovine i Makedonije sa slovenskom državom ponovno je podigao
prašinu na javnoj pozornici.
Na tiskovnu konferenciju koju je Božidar Vukasović održao u
središtu Ljubljane došli su hrvatski, ali ne i slovenski novinari.
Zašto, može se zaključiti po izjavi najpoznatijeg slovenskog
ekonomiste dr. Jože Menzigera, kako mu političari predbacuju da je
protiv slovenskih interesa.
Vukasović je zastupnik 170-ak prevarenih štediša Ljubljanske banke
iz Zagreba, a dr. Menzinger je jedini Slovenac na javnoj pozornici
koji se usuđuje reći da su oni prevareni. I to pravno i moralno, kaže
on. Slovenska politika, međutim, nije željela dovesti slovensko
pravosuđe u iskušenje da sudi po pravu, pa i moralu. Ljubljanska je
banka nekada imala brojne filijale i štediše u svim dijelovima
bivše Jugoslavije koji su joj povjerili goleme devizne iznose.
Odlučujući da zadrži taj novac slovenski je parlament već u ljeto
1991. godine proglašavajući samostalnost, donio propis po kojem
priznaje samo štednju položenu u Sloveniji. Kad su neki iz
Hrvatske, ipak, dobili sudske sporove, a onda i svoj novac,
slovenski je parlament ustavnim zakonom osnovao Novu ljubljansku
banku kojoj je prenio svu imovinu, a staroj je ostavio samo dugove.
Tako su tužbe izgubile smisao jer stara banka više nije imala ni
marke. To je provedeno ustavnim zakonom koji se ne može pobijati
pred sudom jer ima snagu ustava.
Posljednjih je dana spomenuti Božidar Vukasović podigao prašinu
tvrdnjom da je preregistracija filijale Ljubljanske banke u Trstu
iz stare u novu provedena nelegalno, što je stvorilo pravne
mogućnosti da njegovi klijenti tu konačno dobiju svoj novac. Banka
je to odmah demantirala. Ali bez obzira što je istina, to je bilo
dovoljno da čitav slučaj ponovno pobudi veliki medijski interes.
Za Sloveniju se to dogodilo u vrlo nepovoljnom trenutku kada
predstoji privatizacija Nove ljubljanske banke. Doznaje se da
mogući kupci ne žele mačka u vreći, pa traže da slovenska država
jamči za sve stare obveze. Vukasović je u Ljubljani izjavio da je,
zajedno s kamatama, riječ o dvije milijarde dolara.
Slovenski političari za sada nastavljaju staru igru, tvrdeći da
nova Ljubljanska banka nema ništa s dugovima stare itd. Kako dugo će
to još držati vodu? Zagrebački odvjetnik Milivoje Žugić koji
također zastupa prevarene štediše uvjeren je da će Slovenija morati
uzeti zajam u inozemstvu i njime podmiriti svoje obveze ili dati
štedišama dionice banke. I dr. Menzinger kaže da će na kraju
slovenska država morati sve platiti.
(RFE)