IT-8. II. CORRIERE- O RATOVIMA, SUDOVIMA, GLOBALNOM SVIJETU

ITALIJA CORRIERE DELLA SERA 8. II. 2002. Globalni svijet briše i neprijatelja "Poput sarajevskog pucnja u prošlome stoljeću, tako je teroristički napad na newyorške Tornjeve blizance, 11. rujna 2001., službeno označio ulazak u novo stoljeće, 'stoljeće nesigurnosti'. (...) Nakon 11. rujna i skeptici, i oni koji se još uvijek pitaju postoji li uistinu globalizacija, ili je, čak, na kraju svoga kratkotrajnog postojanja, dovedeni su pred dokaz da, htjeli ili ne, živimo u globalnom društvu. Svi, osim onih koji to ne žele ili nisu dovoljno inteligentni da bi to shvatili, stavljeni su pred činjenicu da su u globalnom društvu pojedinci i države jednakopravni subjekti i protagonisti sustava u kojemu su raspršena sva pravila i u kojem je sukob jedini redoviti i trajan fenomen. Od tuda proizlazi nesigurnost koja postaje strukturalno obilježje našeg društva. 'Privatizacija' politike neizbježno je dovela sa sobom i 'privatizaciju' rata, koji je uvijek bio i ostaje jedan od oblika politike. Globalne bande bore se uz bok država, a protiv drugih država i skupina osoba; države, skupine i pojedinci se pak sa svoje strane angažiraju na globalnoj borbi protiv drugih država ili društvenih skupina. Svatko je u borbi i, čak i ako to želi, ne može se izvući. Doba neutralnosti, isključenosti i ravnodušja definitivno je zašlo. Svatko treba zauzeti stajalište i svatko, htio ili ne, zauzima stajališta svojim vlastitim načinom postojanja, stavljajući se tako na jednu ili drugu stranu. Temeljne kategorije, koje su tisućljećima usmjeravale ljudsko ponašanje, izgubile su svako značenje. Suprotstavljanja prijatelj-neprijatelj, i ono mir-rat, već su izgubila svaki smisao. U globalnom društvu nema više mjesta, ni značenja, za neprijatelja. Za onoga tko drži vlast onaj tko se suprotstavlja, bio on osoba ili država, je devijantan, zločinac, 'otpadnik od zakona'. Te ga se stoga kao takvog treba kazniti, možebitno nakon jednog 'regularnog suđenja'. Isto tako ni rat više nije što je bio. Ono što tvrdoglavo, iz stare navike, još nazivamo ratom, u stvarnosti je policijska operacija. Takozvani rat u Afganistanu prva je velika operacije globalne policije, epizoda dugog i složenog 'globalnog građanskog rata'. (...) Širenje sudova 'ex post' protiv onog ili ovog 'političkog zločinca' nije znak širenja sfere ili područja djelovanja prava. Naprotiv, ocijenjeno parametrom onoga što je donedavno bili određivano kao pravo, to više izgleda kao pokušaj da se pokrije, upravo 'ex post', izostanak prava i legaliteta. To 'siljenje' izgleda neizbježnim kada se neprijatelj pretvori u 'kriminalca'. Sa svoje strane ova posljednja pretvorba služi potrebi da se 'neprijatelju' odrekne bila kakva legitimnost. Više nismo pred 'strancem', tuđinom koji nas nastoji pokoriti; nalazimo se pred 'barbarom' i 'neciviliziranim' kršiteljem zakona i etike, pred 'otpadnikom od zakona'. Scenarij globalnog građanskog rata protivan je pluralističkoj demokraciji i potkopava njeno preživljavanje. Nesigurnost je majka autoritarizma. Sloboda i jednakost ne mogu biti valjano razvijane kada vlada nesigurnost i strah za vlastiti život. I ne može nemati žalosni odjek najava 'militarizacije' globalnog društva; jer to je značenje, mada za sada samo simboličko, neumjesnog prijedloga predsjednika Sjedinjenih Država da se teroristi koji se traže u Afganistanu podvrgnu ratnim sudovima. Ubrzanje proizvedeno globalnim događajima od 11. rujna 2001., ima ipak i pozitivnu stranu, u smislu da snažno potiče na brzu repolitizaciju globalnog društva. (...) Problem koji ostaje pred nama sažima se u samo jednom pitanju: kakva repolitizacija? Brojni su putevi kojima je moguće ići kako bi se riješilo to pitanje. Neki mogu pridonijeti slabljenju pluralističke demokracije, hraneći tendenciju već nazočnu u određenim dinamikama koje je pokrenula globalizacija. Drugi, međutim, mogu pridonijeti uspostavljanju dostojanstvene obrane od opasnosti slabljenja te iste demokracije. Rečeno jasnije: neke strategije mogu ući u jednu imperijalnu logiku, druge mogu otvoriti put prema jednoj globalnoj 'justitiji', prema poretku globalnog društva bližeg idealima slobode i pravde,". piše Antonio Baldassarre.