US-imigracija, školstvo-Politika US- 7. II. IHT- IMIGRANTI I ŠKOLSTVO SJEDINJENE DRŽAVEINTERNATIONAL HERALD TRIBUNE7. II. 2002.Useljavanje mijenja lice Zapada"Britanski tisak izvješćuje da je vlada doradila obrazovnu politiku tražeći
od učitelja da usade 'ponos bijelom kulturom'.'Antirasističko obrazovanje' u britanskim školama izgleda da je toliko uspješno indoktriniralo učenike nepravdama zapadne civilizacije, kolonijalizmom i bijelim rasizmom da je to ostavilo 'bijele učenike s osjećajem da ne mogu biti ponosni vlastitim identitetom i kulturom', prema novom naputku iz vlade.Multikulturalizam i antirasističko obrazovanje bili su dio reakcije na samozadovoljno uvjerenje koje je prevladavalo u zapadnoj Europi i Sjedinjenim Državama do polovice 20. stoljeća da su europska i američka društva najbolja jer su materijalno najnaprednija.Oba su koncepta prvo bila uvedena u američko obrazovanje kroz sveučilišnu useljeničku politiku koja je naglašavala integraciju umjesto asimilacije, te potom primijenjena u javnim školama. (...)U praksi je multikulturalno obrazovanje bilo dobronamjerno ali
SJEDINJENE DRŽAVE
INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
7. II. 2002.
Useljavanje mijenja lice Zapada
"Britanski tisak izvješćuje da je vlada doradila obrazovnu
politiku tražeći od učitelja da usade 'ponos bijelom kulturom'.
'Antirasističko obrazovanje' u britanskim školama izgleda da je
toliko uspješno indoktriniralo učenike nepravdama zapadne
civilizacije, kolonijalizmom i bijelim rasizmom da je to ostavilo
'bijele učenike s osjećajem da ne mogu biti ponosni vlastitim
identitetom i kulturom', prema novom naputku iz vlade.
Multikulturalizam i antirasističko obrazovanje bili su dio
reakcije na samozadovoljno uvjerenje koje je prevladavalo u
zapadnoj Europi i Sjedinjenim Državama do polovice 20. stoljeća da
su europska i američka društva najbolja jer su materijalno
najnaprednija.
Oba su koncepta prvo bila uvedena u američko obrazovanje kroz
sveučilišnu useljeničku politiku koja je naglašavala integraciju
umjesto asimilacije, te potom primijenjena u javnim školama.
(...)
U praksi je multikulturalno obrazovanje bilo dobronamjerno ali
površno i često ignorantsko, uz nesretne posljedice ne samo po
školsku politiku, nego i u useljeničkoj politici.
U drugoj polovici šezdesetih godina, te sedamdesetih godina
Sjedinjene Države napustile su prethodno restriktivne zakone
useljeničke politike kako bi prihvatile antikomunističke
Indokineze i kako bi okončale diskriminaciju u korist Europljana.
Rezultat je bio ono što izvješće fondacije Rusell Sage naziva
najdramatičnijom demografskom transformacijom u povijesti.
Industrija je snažno poduprla tu promjenu, pošto je ova osiguravala
postojanu opskrbu jeftine radne snage. Zapadnoeuropske zemlje već
su to otkrile, kada su ranih poslijeratnih godina dopustile
useljavanje širokih razmjera jeftine radne snage.
U početku je bilo zapreka u naturalizaciji tih radnika. Prethodno
homogena društva zatekla su se sa znatnim sjevernoafričkim,
afričkim, turskim, karipskim i azijskim manjinama koje su se jednom
trebale priznati i legalizirati. Problem se u Europi rješavao na
različite načine, no nigdje vrlo zadovoljavajuće.
Sjedinjene Države bile su velikodušne s državljanstvom. Sada u
zemlji ima više od 55 milijuna useljenika i njihove djece što je
gotovo petina cjelokupnog stanovništva SAD-a - rastuća i velikom
većinom neeuropska skupina.
Iako istraživanja javnog mišljenja pokazuju rastuću javnu
zabrinutost u Sjedinjenim Državama glede prirode i stope tog
useljavanja, industrije i političke elite izgledaju dosljedne u
njegovom nastavljanju.
Uz to, problem kojim sa sada Britanci bave maknut je iz ruku vlada i
škola. Nitko ne bira multikulturalizam, ili prirodu asimilacije
ili neasimilacije useljenika. O pitanju su odlučile gole brojke.
Američko se društvo prilagođava useljenicima više no što se
useljenici prilagođavaju Sjedinjenim Državama. .
Tijekom velikih valova američkih useljavanja u 19. stoljeću,
pretpostavljalo se da će se useljenici nastojati prilagoditi
normama pretežito bijelog protestanskog društva. A to su, većinom,
i učinili. Napredak i miješani brakovi izbrisali su useljenička
geta.
Danas nije jasno hoće li to biti ishod. Napredak možda neće okončati
kulturalna i jezična geta. A u školama dobronamjerni
multikulturalizma može useljeničkoj djeci pružiti najgore od oba
svijeta: površnu verziju kulture njihovih roditelja i
neodgovarajuću verziju američke civilizacije, prepuštajući ih
uglavnom milosti zavodljive, moćne i nasilne popularne kulture
Sjedinjenih Država.
Taj proces u Sjedinjenim Državama izgleda nepovratan. Rezultat
implicira stalnu evoluciju američkog društva dalje od njegovih
zapadnoeuropskih korijena", piše William Pfaff.