STUTTGART, 25. siječnja (Hina/APA) - Nakon loših rezultata njemačkih učenika koje je pokazala međunarodna poredbena studija, učenici predbacuju glavnu krivicu školskom sustavu. Kao glavne razloge neuspjehu navode konzervativnu
politiku na području školstva i nejedinstvenost školskog sustava.
STUTTGART, 25. siječnja (Hina/APA) - Nakon loših rezultata
njemačkih učenika koje je pokazala međunarodna poredbena studija,
učenici predbacuju glavnu krivicu školskom sustavu. Kao glavne
razloge neuspjehu navode konzervativnu politiku na području
školstva i nejedinstvenost školskog sustava.#L#
Nakon loših rezultata njemačkih učenika što su došli do izražaja u
međunarodnoj poredbenoj studiji PISA (Programme for International
Student Assessement), njemačko učeničko zastupstvo brani se od
prigovara za neuspjeh. "Nije riječ o našoj gluposti ili lijenosti",
piše Sebastian Schluesselburg, član predsjedništva njemačke
učeničke udruge. "Ako o tome uopće može biti govora, glupost i
lijenost proizvodi sustav".
"Naša je politika na području školstva pretežno konzervativna",
piše Schluesselburg, a kao jedan od razloga navodi i elitizam.
"Nije pravo da mladić iz akademske obitelji ima pet puta bolje
izglede da položi maturu od djeteta iz radničke obitelji."
Situaciju otežava skraćenje školovanja i prebacivanje težišta na
matematičko-prirodoznanstvene struke.
Schluesselburg navodi kao uzor Finsku, jednog od pobjednika testa.
"U finskim školama izvrsni i loši učenici do devetog razreda sjede
zajedno u klupama. Tako mogu učiti jedni od drugih. A društvene su
kompetencije pojačane."
Upravo zato učenička udruga traži ukidanje razmrvljenog školskog
sustava. Osnovne škole, realke, gimnazije i strukovne škole
trebale bi, po Schluesselburgovu mišljenju, činiti integrativni
školski sustav. U tome bi se smislu trebala promijeniti i uloga
nastavnika. Kada je riječ o kvaliteti škola i obrazovanja, prednost
bi se morala dati nastavnicima koji učenike prate, potiču njihovo
zanimanje i promiču ih individualno, a ne doktrinarima znanja,
misli Schluesselburg.
Njegovo mišljenje dijele i stručnjaci, držeći kako bi za
koncentriranu akciju u cilju poboljšanja komparativnih rezultata u
njemačkom školstvu trebalo više od pet godina. Prosječni rezultati
njemačkih učenika studiji jasan su znak da u njemačkom školstvu
štošta treba mijenjati.
Rasprava bi, međutim, mogla biti dobar putokaz i onima koji upravo
provode ili se spremaju provesti reformu školstva. Izgube li, kao i
Njemačka, priključak s međunarodnim rasprava o odgoju i
obrazovanju, veliki su izgledi da reformirajući školstvo od škola i
učenika ne dobiju ono što su očekivali.
(Hina) jb il