LJUBLJANA, 7. veljače (Hina) - Umeteljitelj protestantizma Martin Luther prvi je njemački antisemit, a slovenski himnički pjesnik France Prešern razvratnik kojega njegovi zemljaci vole ne toliko zbog poezije koliko zbog identifikacije
s njegovim životom, tvrdi slovenski akademik, profesor poredbene književnosti na sveučilištu u Ljubljani, dr. Janko Kos."Prešernove ljubavnice imale su 14-15 godina, s jednom je imao i troje djece. No, u to vrijeme to nije bilo tako društveno šokantno jer su žene sa 16 godina bile u pravoj dobi za udaju. Danas se govori o seksualnoj revoluciji koja je promijenila svijet, a u Prešernovo doba u Kranjskoj je svako treće dijete bilo rođeno izvan braka", rekao je u razgovoru za ljubljansku "Mladinu" akademik Kos koji se bavi razbijanjem uobičajenih mitova o velikanima prošlosti. Prešern je zbog veselog načina života, a nije mu bio stran ni alkohol, Slovencima mnogo bliži književnik nego Ivan Cankar kojega dođivljavaju kao moralista i asketa, tvrdi Kos. Slovenski akademik isto tako u razgovoru za "Mladinu" relativizira mit o važnosti protestantizma za stvaranje slovenskog nacionalnog identiteta. Po njegovim je riječima upravo suprotno, protureformacija djelovalo na to da je većina protestanata, koji su pripadali višim njemačkim slojevima, iselila iz Kranjske, pa su na
LJUBLJANA, 7. veljače (Hina) - Umeteljitelj protestantizma Martin
Luther prvi je njemački antisemit, a slovenski himnički pjesnik
France Prešern razvratnik kojega njegovi zemljaci vole ne toliko
zbog poezije koliko zbog identifikacije s njegovim životom, tvrdi
slovenski akademik, profesor poredbene književnosti na
sveučilištu u Ljubljani, dr. Janko Kos.
"Prešernove ljubavnice imale su 14-15 godina, s jednom je imao i
troje djece. No, u to vrijeme to nije bilo tako društveno šokantno
jer su žene sa 16 godina bile u pravoj dobi za udaju. Danas se govori
o seksualnoj revoluciji koja je promijenila svijet, a u Prešernovo
doba u Kranjskoj je svako treće dijete bilo rođeno izvan braka",
rekao je u razgovoru za ljubljansku "Mladinu" akademik Kos koji se
bavi razbijanjem uobičajenih mitova o velikanima prošlosti.
Prešern je zbog veselog načina života, a nije mu bio stran ni
alkohol, Slovencima mnogo bliži književnik nego Ivan Cankar kojega
dođivljavaju kao moralista i asketa, tvrdi Kos.
Slovenski akademik isto tako u razgovoru za "Mladinu" relativizira
mit o važnosti protestantizma za stvaranje slovenskog nacionalnog
identiteta. Po njegovim je riječima upravo suprotno,
protureformacija djelovalo na to da je većina protestanata, koji su
pripadali višim njemačkim slojevima, iselila iz Kranjske, pa su na
formiranje slovenske nacije više doprinijeli katoličanstvo i
vjernost Beču koji nije podržavao protestante.
"Protestantizam je kod nas bio vrlo rigorozan, jedan oblik
jansenizma i uopće se nije radilo o većoj slobodi na ideološkoj
razini. Uostalom, valja čitati Martina Luthera i njegov odnos prema
Židovima. Najprije se nadao da će ih obratiti na protestantizam, a
kad je vidio da je to nemoguće, izabrao je izrazito protusemitsku
politiku. Jedan od izvorišta njemačkog antisemitizma je upravo
Luther", tvrdi akademik Kos, u svojim razmišljanjima pred 8.
veljače, dan Prešernove smrti, koji se od 1945. obilježava kao
Slovenski kulturni praznik.
(Hina) fl