WASHINGTON, 31. siječnja (Hina) - Hrvatska je na dobrom, iako zahtjevnom putu reformi mirovinskog sustava, ocjena je stručnjaka Svjetske banke koji rade na pripremi 1. kongresa o europskim mirovinama u Muenchenu od 11. do 13.
veljače.
WASHINGTON, 31. siječnja (Hina) - Hrvatska je na dobrom, iako
zahtjevnom putu reformi mirovinskog sustava, ocjena je stručnjaka
Svjetske banke koji rade na pripremi 1. kongresa o europskim
mirovinama u Muenchenu od 11. do 13. veljače.#L#
U razgovoru s novinarima u sjedištu Banke u Washingtonu, voditelj
projekta Robert Holtzman ocijenio je da su neke zemlje srednje i
istočne Europe, među kojima i Hrvatska, napravile više i bolje u
reformi mirovinskog sustava nego većina zemalja članica Europske
unije.
Broj umirovljenika u odnosu na radno aktivne građane neprekidno
raste što je razumljivo jer je danas preko 20 posto Europljana
starije od 60 godina.
Holtzman je upozorio da će uz sadašnju razinu od oko 10 posto BDP-a
godišnje za mirovine, situacija u mnogim zemljama za dvadesetak
godina postati neodrživa.
Uočavajući ovaj problem, novčarska kuća "Standard and Poor" je
upozorila da će morati izmijeniti kreditni rejting brojnih
zapadnoeuropskih zemalja jer će EU u cijelosti do 2050. godine za
mirovine biti zadužen na razini 150 posto BDP-a a nekoliko država,
poput Francuske i Španjolske bit će zadužene čak 250 posto svog BDP-
a.
Izlaz iz krize, po Holtzmanovu mišljenju, je s jedne strane u
povećanju mobilnosti radne snage preko državnih granica i između
privatnog, javnog i državnog sektora. S druge strane neophodno je
promijeniti mirovinski sustav uspostavom više stupova mirovinskog
osiguranja, smanjenjem nekih povlastica i produljenjem radnog
vijeka.
Osobito važnim smatra paralelni razvoj fondovskog i
izvanfondovskog mirovinskog osiguranja. Pritom upozorava da se
moraju izbjeći posljedice poput nedavnog stečaja Enrona koji je
uništio mirovinsko osiguranje nekoliko tisuća svojih
namještenika.
"To je dobrim dijelom posljedica loše regulacije koja dopušta da se
'sva jaja drže u istoj košari'", slikovito objašnjava Holtzman.
Europska situacija je još gora jer 90 posto mirovina potječe iz samo
jednog izvora.
Stručnjaci Svjetske banke ocjenjuju da je zasad najsupješniji
švedski model ustroja mirovinskog sustava koji je djelomično
preuzet u Litvi i Poljskoj.
Na prigovore da će produljenje radnog vijeka stvoriti "gužvu" na
tržištu rada i nepovoljne ekonomske posljedice, Holtzman odgovara
da ni jedan gospodarski pokazatelj ne upućuje na takav zaključak.
Štoviše, zemlje u kojima je propisan kraći radni vijek imaju
izraženiju stopu nezaposlenosti.
U Svjetskoj banci priznaju da će se promjene mirovinskog sustava
prelomiti na leđima jednog naraštaja i pogoditi neke osiguranike,
ali napominju da je bolje neminovne promjene uvesti što brže jer će
tako ljudi barem točno znati što ih čeka.
Za muenchensku konferenciju je kao jedan od uvodničara najavljen
Božo Prka, predsjednik uprave Privredne banke.
(Hina) fp rt