ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Predrag Vranicki umro je danas prijepodne u Zagrebu u 81. godini nakon duge bolesti, izazvane višegodišnjim kardiološkim problemima,
potvrđeno je u zagrebačkoj bolnici "Sestara milosrdnica" gdje je akademik Vranicki bio na liječenju.
ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Redoviti član Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Predrag Vranicki umro je
danas prijepodne u Zagrebu u 81. godini nakon duge bolesti,
izazvane višegodišnjim kardiološkim problemima, potvrđeno je u
zagrebačkoj bolnici "Sestara milosrdnica" gdje je akademik
Vranicki bio na liječenju.#L#
Predrag Vranicki rođen je 21. siječnja 1922. u Benkovcu. Godine
1939. upisao je Medicinski fakultet u Zagrebu, a 1941. prelazi na
filozofsku grupu zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Zbog
njemačke okupacije prekida studij i bježi iz Zagreba. Jedno vrijeme
radi ilegalno, a 1943. odlazi u Narodnooslobodilačku vojsku (NOV).
Po završetku Drugoga svjetskog rata nastavlja studij i 1947.
završava filozofsku grupu predmeta u Zagrebu. U jesen iste godine
izabran je za asistenta za filozofiju, a 1949. postaje predavač za
dijalektički historijski materijalizam na istoj katedri
zagrebačkoga Filozofskog fakulteta.
Doktorirao je u Beogradu 1951. s temom "O problemu općeg, posebnog i
pojedinačnog kod klasika marksizma", a na zagrebačkome Filozofskom
fakultetu habilitirao je 1952. s temom "Prilog problematici zakona
prijelaza iz kvantitete u kvalitetu. Za redovitoga profesora
zagrebačkoga Sveučilišta izabran je 1962.
Do umirovljenja 1976. bio je redoviti profesor na zagrebačkomu
Filozofskom fakultetu te dekan toga fakulteta od 1964. do 1966.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu bio je u razdoblju od 1972. do 1976. Za
redovitoga člana HAZU (JAZU) u Razredu za društvene znanosti
izabran je 1973.
Objavio je više studija, članaka i rasprava te knjiga, među kojima
je najpoznatije "Historija marksizma", prvo i jedino takovo djelo u
svjetskoj filozofskoj literaturi, koje je prevedeno na više
europskih te kineski jezik.
Prvo djelo objavio je 1952. - doktorsku disertaciju "O problemu
općeg, posebnog i pojedinačnog kod klasika marksizma". Tomu je
slijedilo djelo "Misaoni razvitak Karla Marxa" (1953.) te
"Filozofske studije i kritike" (1957.)
Autor je i zbirke filozofskih rasprava i eseja "Čovjek i historija"
(1966). te studija o značajnijim suvremenim filozofima koje su
objavljene u knjizi "Filozofski portreti" (1974).
Jedno od njegovih značajnih djela je i knjiga "Marksizam i
socijalizam" (1979.) koja je u stanovitom smislu sinteza autorovih
teorijskih rezultata do kojih je došao tijekom tri desetljeća .
Iste godine objavio je i rad "Moses Hess. Prilog analizi nastanka
filozofije prakse", koji je najvećim dijelom objavljen u prvom
broju časopisa "Kulturni radnik".
Njegovo posljednje djelo je trosveščana "Filozofija historije"
koje je prvi svezak zagrebački "Golden marketing" objavio 2001.
Akademik Predrag Vranicki dobitnik je više nagrada, među kojima su
nagrada "Matice hrvatske" (1953.), nagrada "Božidar Adžija"
(1963.) te Nagrada za životno djelo (1987.).
(Hina) ip mc